Zloupotreba bolovanja opterećuje kako zdravstveni, tako i ekonomski sistem zemlje. Samo u prethodnoj godini, Komisije Fonda za zdravstveno osiguranje razmatrale su desetine hiljada slučajeva.
„Kada govorimo o statističkim podacima, u toku prethodne godine to je bilo oko 55 hiljada slučajeva na nivou Komisije Fonda, odnosno slučajeva, koje su Komisije Fonda razmatrale. U ovoj godini smo do današnjeg dana na oko 35 hiljada“, kazao je Radovan Nikolić iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Ističe da je i finansijski teret ogroman – gotovo 9,5 miliona eura godišnje izdvaja se za refundacije, a indirektne troškove snose poslodavci.
„Svakako reperkusije i neki sekundarni troškovi su mnogo veći, jer bolovanja se ne refundiraju državnim organima. Poslodavci snose troškove i na neki drugi način, jedan zaposleni pokriva nečije drugo radno mjesto, dolazi do trošenja radne snage, do zamora“, objašnjava Nikolić.
Pojedini pacijenti, kako kaže, prijavljuju tegobe koje ne mogu odmah da se provjere, čime narušavaju povjerenje u odnosu sa ljekarima.
„Nekad pacijent prikaže neku tegobu koju nema i koju je teško utvrditi na lice mjesta da li je ima. Fond vrši kontrole na lice mjesta i utvrđuje takve stvari na lice mjest. I svakako pozivam i osiguranike da se takvim stvarima ne bave, jer jednostavno, na taj način se narušava odnos povjerenja između pacijenta i ljekara, a to svakako nije dobro ni za dalji tok liječenja, ni za buduću njihovu saradnju“, kazao je Nikolić.
Fond ne sankcioniše ljekare direktno. Nakon nalaza Komisije, slučajevi se upućuju nadležnim inspekcijama koje mogu da ih novčano kažnjavaju, navodi Nikolić. Poručuje da je planirano i uvođenje vještačke inteligencije u procesu kontrole kako bi dobili efikasniji, pravedniji i održiv sistem bolovanja.
