Službena statistika zasniva se na dijagnostičkim testovima uzoraka iz nosa ili grla osobe sa simptomima, dok se testovi na antitijela sprovode na uzorcima krvi kako bi se utvrdiloko je bio zaražen.
"Otprilike je bilo do pet puta više infekcija u poređenju sa potvrđenim kliničkim slučajevima", saopštio je finski zavod.
Velika razlika u brojkama uglavnom se objašnjava nedovoljnim testiranjem u prvom talasu pandemije, rekao je šefzavoda Mika Salminen.
Zavod je u aprilu pokrenuo testiranje na antitijela po finskim bolnicama kako bi utvrdio stvarne razmjere pandemije, uključujući i one koji su bili zaraženi, ali bez simptoma.
Salminen kaže da su rezultati pokazali i da je u prvome talasu bilo manje mladih zaraženih nego danas.
Zavod je takođe analizirao komparativne rezultate testova na antitijela iz drugih zemalja i zaključio da su brojkeiz Španije bile mnogo veće.
"Na vrhuncu proljećne epidemije, značajno veći broj slučajeva, čak do deset puta, u Španiji je prošao nezapaženo", rekao je Salminen, prenosi N1.
