Finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto završio je proces pristupanja predajom zvaničnog dokumenta američkom državnom sekretaru Antoniju Blinkenu u sjedištu NATO-a u Briselu, prenosi RSE.
Zastave NATO u Helsinkiju
Plavo-bijele zastave NATO vijore se u Helsinkiju. To je trenutak koji većina Finaca ranije nije željela jer su balansirali prijateljske veze i sa Zapadom i sa Rusijom.
Međutim, kako piše agencija Asosijejted pres (AP), sve se to promijenilo sa brutalnom invazijom Rusije na susjednu Ukrajinu prošle godine, stvarajući iznenadni i snažan osjećaj nesigurnosti koji je gurnuo naciju ka članstvu u bezbjednosnom savezu.
Novine su prikazale ministra inostranih poslova Peka Haavista sa osmjehom na licu dok je u ponjedeljak uveče putovao u Brisel na podizanje zastave Finske u sjedištu NATO.
U međuvremenu, u Helsinkiju, zastave NATO-a podignute su zajedno sa finskom nacionalnom plavo-bijelom zastavom ispred Ministarstva spoljnih poslova, zgrade koja je prvobitno izgrađena za vojsku Ruske imperije u 19. vijeku.
Ljudi su u utorak fotografisali zastave NATO-a, jedini vizuelni simbol dosadašnje istorijske promjene koja se dešava.
Na toj istoj zgradi su finske vlasti projektovale boje ukrajinske zastave nakon ruske invazije prošle godine, što je bio prvi znak snažne podrške Kijevu.
I novine, lideri i komentatori složili su se da je utorak istorijski dan za naciju od 5,5 miliona ljudi koja dijeli granicu sa Rusijom od 1.340 kilometara.
„Do sada smo sami branili našu zemlju“, rekao je ministar odbrane Anti Kaikonen za javni servis ILE po dolasku u Brisel.
„Od sada se možemo osloniti na pomoć spolja ako stvari postanu teške. I naravno, spremni smo da pomognemo ako neko bude u nevolji.”
Kaikonen se pridružio predsjedniku Sauliju Niinistu i Haavistu, ministru spoljnih poslova, na događajima u Briselu.
Ceremonija u Briselu pada na sam rođendan NATO, 74. godišnjicu potpisivanja njegovog osnivačkog Vašingtonskog sporazuma 4. aprila 1949.
Takođe se poklapa sa sastankom ministara inostranih poslova alijanse.
