Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 otvoren je sinoć u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici crnogorskom premijerom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je ostavio snažan utisak na publiku, koja je u tišini i suzama ispratila projekciju.
„Ovogodišnji moto Festivala UBRZAJ - Osvijetli sjenke - poziv je da usmjerimo pogled tamo gdje najčešće izbjegavamo da gledamo. U sjenkama žive ljudi čija su prava zanemarena, čiji se životi odvijaju van reflektora politike i javnosti, ljudi koji najčešće ćute jer su naučili da ih niko ne sluša. Naša je odgovornost da im damo svjetlo“, kazala je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, otvarajući Festival.
Ona je dodala da Crna Gora živi u sjenkama neprocesuiranih nepravdi, duboko ukorijenjene korupcije, revizionističkih narativa, govora mržnje i političkih eksperimenata koji se prelamaju preko leđa građana.
„Ispod privida stabilnosti kriju se pukotine sistema: institucionalna slabost, podijeljenost, normalizovana diskriminacija i umor građana od stalnih prevara i neispunjenih obećanja”, ocijenila je.
Dodaje i da selekcija Festivala UBRZAJ fokus stavlja “na prostore gdje se svjetlo najsporije probija: iskustva žrtava rata i represije, priče marginalizovanih grupa, tihe lomove pojedinaca, ljudske sjenke koje društvo gura u zapećak“.
Podsjećajući na globalni kontekst, kazala je da se danas granice brutalnosti danas pomjeraju - od Ukrajine do Gaze, a da je obaveza izbjeći relativizaciju ljudskosti.
Zbog njihove snage, istrajnosti i brige za javno dobro, zbog toga što su u trenutku kolektivne ranjivosti bili glas razuma, hrabrosti i solidarnosti, godišnja nagrada CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu dodijeljena je grupi građana sa Kruševog Ždrijela,koji su više od 300 dana stajali na Kruševom ždrijelu i tražili pravdu za 23 ugašena života, među njima i četvoro djece.
U njihovo ime je primila Vesna Pejović, majka i baba troje stradalih u prvom masakru na Cetinju, a uz nju su dodjeli nagrade prisustvovali i Bato Pejović, Senka Jovanović i Mito Marković.
„To su građani i građanke koji su postali simbol dostojanstvene, hrabre borbe za istinu, pravdu i odgovornost. Ljudi koji su izabrali otpor nepravdi i gubitku koji bi većinu slomio. Njihova borba ogolila je institucionalnu pasivnost, nedostatak empatije i solidarnosti, i otvorila pitanja na koja država i dalje ćuti - pitanja u kojima vidimo koliko je Crna Gora danas strana sama sebi. Oni zaslužuju da budu osvijetljeni na ovoj pozornici - ne kao sjenke posrnulog društva, već kao jasni, hrabri, ljudski glas Crne Gore“, istakla je tom prilikom Uljarević.
Primajući nagradu, Pejović je, u potresnom govoru, pred prepunom salom, navela da ju je taj gest ganuo.
“To je melem za rane satkan od ljudi velikog srca. A ja vjerujem da u Crnoj Gori ima više ljudi velikoga srca nego onih drugih”, kazala je ona.
U osvrtu na ličnu i kolektivnu tragediju, usponima i padovima, poručila je da želi da doprinese boljoj budućnosti djece i da je bili teška sudbina svakog djeteta.
“U borbu sam krenula ne da bih tražila nemoguće - da vratim moje najmilije koji su stradali, već da život ima pravo, a to pravo bi bilo – da se ide redom. Ali, taj red kod mene nije imao pravila”, kazala je ona i posebno se zahvalila instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
„To je jedina institucija koja je u ovoj mojoj borbi krenula pravim putem. Da nijesam vidjela da su napravljeni propusti, ne bih ni krenula u tu borbu. Bilo je strašno, bilo je užasno. Nije meni bilo da deset mjeseci stojim po najvećem nevremenu i kiši na ulici... Ali, upravo mi je sistem ostavio tu jedinu alternativu, da tu stojim. A želim samo da institucije rade svoj posao … Ja sam od njih tražila samo malo, za ovo moje mnogo. Ali, nijesu nam se udostojili pojedini, niti to odobravali “, rekla je Pejović.
Ona je dodatno istakla da nikada ne bi mogla sve to sama i bez onih koji su uz nju stajali na Kruševom ždrijelu.
„Djeci na Cetinju treba vratiti osmijeh i zato smo stajali na Kruševom ždrijelu. Cetinjski parkovi više nijesu mjesta ispunjena dječijim smijehom. Oni se danas plaše svakog pucnja, taj grad je ranjen. I svima koji su komentarisali kako ne treba – opraštam, jer nisu znali što su pričali. I ne daj Bože nikome da nosi moju ranu. Želim da živim dok ne stavim tačku na sve ono za šta sam se borila. Neizmjerno vam hvala na ovom“, poručila je Pejović.
Podrška za njenu borbu stigla je i kroz dug i emotivan aplauz iz prepune sale.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beogradai Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, Portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
