On je istakao da je nova parlamentarna većina želi da, ignorišući mišljenje Venecijanske komisije, sprovede svoju političku agendu sakrivajući se iza paravana borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“Vrlo je jasno rečeno i date su preporuke. Problem u tužilaštvu postoji i svakako da su reforme potrebne, međutim, ono što je narodna mudrost je da ako budemo klali vola za kilo mesa, napravićemo problem i presedan i napravićemo od tužilaštva krpu koju će svaka politička struktura mijenjati i upodobljavati kada bude osvojila većinu na izborima”, istakao je on.
Filipović je govorio o mogućim reakcijama Brisela nakon, očekivanog, usvajanja Zakona o tužilaštvu, uprkos preporukama Venecijanske komisije da pojedina rješenja otvaraju mogućnost političkog uticaja na tužioce.
“Zakon će biti izglasan danas ali vjerujem da ga predsjednik Milo Đukanović neće potpisati. Na osnovu sumnji, kratke javne rasprave i upozorenja NVO-a naklonjenog novoj vlasti, on ima potpuno pravo na to. Ostavlja se prostor, do zakazivanje nove sjednice, da Evropska komisija odreaguje, ako ne odreaguje to ćemo protumačiti kao prećutnu podršku silovanju prava i jednog nezavisnog organa vlasti kao što je tužilaštvo”, naglašava.
Komentarišući reakciju koizvjestilaca Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope za Crnu Goru, Damijana Kotijea koji je kasno sinoć tvitovao da nact Zakona o državnom tužiocu ne osigurava nezavisnost Tužilačkog savjeta i pozvao poslanike Skupštine da u potpunosti sprovedu oba mišljenja Venecijanske komisije, Filipović je kazao da je Kotije možda čekao stav Demokrata.
“Demokrate su se malo igrale i možda je neko računao da će Demokrate biti faktor koji će zaustaviti ovaj proces, jer su se Demokrate ograđivale od URE i Abazovića prilikom podnošenja nacrta zakona. Upravo nakon nastupa Bečića, usledila je reakcija Kotijea. To je važan, ali dosta slab glas unutar EU, nedovoljno važan i usamljen glas za sad”, istakao je.
Osvrnuvši se na razgovor premijera Zdravka Krivokapića i predsjednika Francuske Emanuela Makrona i navodnu podršku Francuske Vladi Crne Gore, Filipović kaže da bi bilo dobro da se Makron dublje angažuje i objasni stav Francuske.
“Da se slučajno ne protumači ovako jedan potez, kao podrška namjerama političkom Beograda, koji će kako vrijeme bude prolazilo biti sve bliži sa Vladom i njihove početne razmirice unutar Srpskog sveta počeće da opadaju. Naši zapadni partneri treba da se odnose prema Crnoj Gori sa malo više pažnje i razumijevanja”, dodaje.
Filipović naglašava da plan nekih struktura u EU da region Zapadnog Balkana ostave na brigu Srbiji, “to je kao da međedu ostavite da čuva med”.
“Pitanje je da li će Evropa imati snage, resursa i razumijevanje da sebe uloži ovdje i proces integracija dovrši do kraja, ili će nas prepustiti Srbiji na milost i nemilost”, opominje Filipović.
Govoreći o proslavi petnaest godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, Filipović navodi da Vlada sigurno neće u punom kapacitetu proslaviti 21. maj.
