On je kazao da je prije imenovanja mandatara za sastav nove vlade, u Crnoj Gori bila mala kriza.
"Koalicija koja je dobila parlamentarne izbore u "foto finišu" je da se dogovori da imenuje Zdravka Krivokapića za mandatara. Prije toga, na sastanku u pravoslavnom manastiru kod Amfilohija, patrijarha Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, za koga kažu da je organizirao prosrpske i proruske stranke u veliku koaliciju kako bi svrgnuli Mila Đukanovića, okidač je bio Đukanovićev pokušaj da stvori autokefalnu pravoslavnu crnogorsku crkvu, što je dovelo do podjele unutar Crne Gore. Ipak su uspjeli da se dogovore. Zanimljivo je da je taj sastanak vodeće koalicije uoči prvog sastanka u parlamentu održan u manastiru. To evocira nesretne uspomene. Srpska pravoslavna crkva u ratovima na Balkanu i u Hrvatskoj, a ni drugdje, nije imala baš najsretniju mirotvornu ulogu", kaže Farkaš.
On podsjeća da je Demokratski front, koji je, kako navodi, dio prosrpske i proruske koalicije koju vodi Zdravko Krivokapić, bio protiv njegovog izbora uoči same sjednice parlamenta.
"Doznalo se da postoji tajni dogovor između Dritana Abazovića i Krivokapića, da neće imenovati predstavnike prosrpskih i proruskih stranaka na ključna mjesta u bezbjednosnom sistemu Crne Gore: ministra obrane, šefa tajne službe i slično. To se nadovezuje na srednje umjerenu struju koju je Krivokapić zauzeo uči samih izbora kada je govorio da se neće mijenjati strateški kurs Crne Gore. Znamo da je Crna Gora ušla u NATO. Prema tome ovaj zahtjev da prosrpski i proruski političari ne budu imenovani u bezbjednosne službe i bezbjednosni sistem došao je od saveznika Crne Gore iz NATO-a, vjerojatno od SAD i drugih saveznika. To što su oni popustili tom zahtjevu dovelo je do krize unutar koalicije. Uspjeli su da je prevladaju kako ne bi doživjeli debakl na samoj uvodnoj sjednici parlamenta. To pokazuje da i dalje, nažalost, postajemo aktivna tačka prelamanja strateških silnica", ističe Farkaš.
