Tokom narednih mjeseci norveški istražni organi intenzivno će tragati za dokumentacijom povezanom sa svjetski poznatim dramskim piscem Henrikom Ibzenom i Nobelom nagrađenim Knutom Hamsunom.
Povod temeljnoj istrazi je suđenje Geiru Ove Kvalheim, norveškom režiseru i glumcu, protiv kojeg je pokrenut sudski postupak zbog falsifikovanja. Kvalheim se posljednjih desetak godina predstavljao kao kolekcionar, te prodao više predmeta povezanih sa norveškim najpoznatijim piscima Ibzenom i Hamsunom.
Nakon što je Kvalheim senzacionalistički objavio da je otkrio fragmente ranije nepoznate Ibzenove drame The Sun God, objavivši tako otkriće koje bi da je istinito promijenilo norvešku istoriju književnosti, javile su se prve sumnje.
Među onima koji su posumnjali u prevaru je Jorgen Kapelen iz lanca knjižara Kapelens. On je odbio Kvalheimovu ponudu iz 2006. godine ustvrdivši da fragmenti navodne nepoznate Ibzenove drame nemaju odlike prepoznatljivog autorovog stila.
Među prvima koji su posumnjali u vjerodostojnost Kvalheimovih tvrdnji je i Lars Frode Larsen, stručnjak za djela Knuta Hamsuna. On je kazao da je riječ o ozbiljnoj prevari po težini je uporedivši sa lažnim dnevnicima Adolfa Hitlera iz 1983.
Ipak, vlasnik antikvarijata Rolf Varendorf nije bio sumnjičav.
"Bio je vrlo uvjerljiv. Rekao je da je kolekcionar predmeta koji datiraju iz perioda Drugog svjetskog rata, uniformi, medalja i slično, koje je nabavio u Španiji i Norveškoj od ljudi koji su živjeli u to vrijeme i bili pristalice nacističkog režima", izjavio je Varendorf za Gardian.
Varendorfov antikvarijat otkupio je nekoliko spornih Kvalheimovih djela te ih, slučajno, proslijedio na tržište. Među falsifikatima koje je otkupio je potpisano prvo izdanje Ibzenove drame Džon Gabriel Borkman, koju je pisac posvetio Edvardu Munhu.
Varendorf je također otkupio džepni almanah iz 1943. u kojemu je Knut Hamsun navodno ispisao pismo Adolfu Hitleru, te mu se izvinjava za njihov buran susret u julu te godine.
Čak je osam sličnih artefakata ocijenjeno kao vjerodostojno, te otkupljeno po cijeni od 75 hiljada funti i pohranjeno u Norveškoj nacionalnoj biblioteci. Varendorf, i sam žrtva prevare, vjeruje da je broj lažnih dokumenata mnogo veći.
Tužiteljka Aud Sletemoen kazala je da je u pitanju komplikovan slučaj te da, ukoliko se proglasi krivim, Geiru Ove Kvalheimu prijeti kazna do šest godina zatvora.
(Radiosarajevo.ba)
