Geolozi procjenjuju da je širina asteroida bila jedan kilometar, baš kao i današnji Nordlingen, a težio je oko tri milijarde tona. Udarac je povećao temperaturu i pritisak dovoljno da nastane mješavina stakla, kristala i dijamanata, odnosno suevit. Procjenjuje se da je oko 72.000 tona dijamanata na području Nordlingena.
Kada su milionima godina kasnije stigli prvi stanovnici, nisu ni znali da grade kuće na dragocjenom tlu. Godinama su vjerovali da je porijeklo kratera vulkansko, sve dok šezdesetih godina prošlog vijeka nije potvrđeno da se radi o asteroidu. Suevit su koristili kao građevinski materijal, ne sluteći da se sastoji od sićušnih dijamanata.
Današnji stanovnici Nordlingena znaju da žive na tonama dijamanata, ali ne namjeravaju da razruše grad da bi se obogatili. Za sitno kamenje ne bi mogli da dobiju dobru cijenu, čak ni na veliku količinu, jer su manji od 0,2 milimetra
Njemački grad profitira na drugi način – turisti dolaze iz cijelog svijeta kako bi razgledali svjetlucavu arhitekturu i posjetili muzej Ries Crater, u kojem se nalaze "domaći" uzorci kratera, kao i oni iz drugih djelova svijeta.
