Dok je švajcarska valuta za više od 20 odsto potisnula neke valute u godinu dana, mjesečne rate za zajmove građana u francima dvostruko su porasle u posljednje dvije godine, što ih je dovelo u težak finansijski položaj.
- Veliki broj stanovnika istočne Evrope pohrlio je 2004. da podiže kredite u švajcarskim francima, koji su bili privlačni zbog niže kamatne stope od one u njihovoj zemlji. Ali, zbog nižih kamata izložili su se riziku promjene kursa - rekao je Markus Hetinger, devizni stručnjak u banci Credit Suisse.
Pogodnost kredita u francima podudarala se i s razdobljem u kome je švajcarska valuta bila potcijenjena i kada su istočnoevropske zemlje finansirale kreditnu potrošnju, stimulirajući ovu vrstu zajmova.
U prvom tromjesečju 2010, udio kredita u francima u odnosu na ukupan broj kredita u nebankarskom sektoru porastao je na 34,3 odsto u Mađarskoj, 20 u Poljskoj, 13,6 u Austriji i 13 odsto u Hrvatskoj, po podacima koje je prikupila švajcarska banka UBS. Po količini novca, Poljaci su zajmili najviše - 53 milijarde švajcarskihi franka, zatim Mađari (36 milijardi), pa Hrvati (7 milijardi).
Zbog širine fenomena, dotične zemlje su reagovali, pa je austrijsko tijelo za nadzor finansijskih tržišta (FMA) 2008. preporučilo da se takva vrsta zajmova više ne komercijalizuje i u martu 2010. definisala stroge norme za njihovo odobravanje.
