Niko od ministara vanjskih poslova članica Evropske unije nije potvrdio prisustvo na 11. sjednici Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje kojom bi trebalo da predsjedava visoki predstavnik Evropskog parlamenta Žozep Borelj 14. jula u Podgorici, saznaje Pobjeda iz više diplomatskih izvora.
Bilo je planirano da ministri uveličaju prvu sjednicu Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje van Brisela i na taj način pošalju signal ohrabrenja za put Crne Gore ka Evropskoj uniji. No, situacija u Crnoj Gori se značajno promijenila od kada je Vlada Dritana Abazovića odustala od evropske agende i preglasavanjem usvojila nacrt ,,temeljnog ugovora“ sa Crkvom Srbije.
OTKAZI
Da je to izazvalo reakciju iz evropskih krugova, pokazuje i informacija da u Podgorici neće biti ni predsjedavajući Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Jan Lipavski.
Prema tvrdnjama našeg sagovornika, evropskog diplomate iz Brisela, novonastala politička kriza i otkazivanje podrške manjinskoj vladi Dritana Abazovića, kao i optužbe doskorašnjih parlamentarnih partnera DPS-a, SDP-a i BS-a da je 43. Vlada Crne Gore promijenila dogovorenu evropsku agendu insistiranjem na hitnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ključni je razlog takve odluke ministara vanjskih poslova.
"Niko u Briselu to neće zvanično potvrditi, ali je nesumnjivo da je otkazivanje većinske podrške 43. Vladi jedan od najvažnijih razloga. Umjesto ministara prisustvovaće akreditovani ambasadori, što je i ranije bilo planirano. I jučerašnja krajnje neodmjerena izjava crnogorskog premijera u Potočarima negativno je odjeknula u evropskim krugovima i shvaćena kao vrlo neprijatan diplomatski incident", kazao je sagovornik Pobjede iz Brisela.
Prema prvobitnim najavama iz EU Savjeta, planirano je da učesnici razgovaraju u Podgorici o strategiji pristupanja, posebno u svjetlu prošlogodišnjeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru, a u kontekstu pristupnih pregovora.
"Savjet za stabilizaciju i pridruživanje će takođe razmotriti bilateralne odnose prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i razmijeniti mišljenja o nedavnim dešavanjima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu", navedeno je u saopštenju iz Brisela.
Evropsku uniju će predstavljati visoki predstavnik EU Žozep Borelj i komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji. Crnu Goru će predstavljati premijer Dritan Abazović, a predviđeno je da sastankom predsjedava visoki predstavnik Borelj.
Naš list je pokušao da više informacija dobije u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, ali do zaključenja ovog broja nijesmo dobili ni potvrdu ni demanti.
Izvjesno je, međutim, da ima promjena u programu.
PROMJENA PLANA
Tako je, prema diplomatskim izvorima, visoki predstavnik EP Borelj planirao četvorodnevnu posjetu Crnoj Gori, od 13. do 17. jula. Na Dan državnosti dogovorena je zvanična večera sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, a sljedećeg dana, prema ranijoj agendi, Borelj predsjedava jedanaestom sjednicom Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje.
Nakon toga je Borelj planirao, kako saznaje naš list, da dva dana provede u Crnoj Gori u planinarenju Durmitorom. Borelj je veliki ljubitelj planinarenja i trebalo je da, uz domaćina, crnogorskog premijera Abazovića još dva dana ostane u ,,privatnom programu“.
Prema jučerašnjim informacijama, i taj plan je revidiran pa će Borelj ipak ostati samo dva dana u Crnoj Gori.
Da iz ugla Evropske unije postoji nagla rezervisanost prema novim potezima Vlade Crne Gore i bojazan da je umjesto evropske agende, Abazovićev kabinet krenuo u sprovođenje ,,klerikalnih prioriteta“, svjedoči i informacija sa jučerašnjeg sastanka ambasadora EU država (HoMs) u Podgorici.
Prema dva diplomatska izvora sa sastanka, Evropljani su ocijenili da bi nedavno usvajanje i najavljeno potpisivanje ,,temeljnog ugovora“ sa Crkvom Srbije, bez šireg dijaloga i konsenzusa unutar dosadašnje parlamentarne većine, moglo da izazove ozbiljnu političku krizu.
Ambasadori EU su izrazili bojazan da insistiranje na ugovoru sa Srpskom crkvom remeti ionako lomljivu stabilnost manjinske vlade, te da bi moglo da osujeti postizanje konsenzusa oko reformi u crnogorskom pravosuđu, izbora članova Sudskog savjeta i novih članova Ustavnog suda.
Nakon dešavanja od prošlog petka i glasanja na Vladi, politički legitimitet Vlade Dritana Abazovića je osporen, njegov kabinet sada podržava jedva desetak poslanika. Očito je da uticajni ljudi iz Evropske unije sve vidljivije izražavaju podozrenje i sumnje u politički potencijal premijera Abazovića da Crnu Goru povede ka dobijanju završnih mjerila u pregovaračkom procesu.
