- Ne treba mijenjati mađarski zakon samo zato što je izložen kritikama iz inostranstva - kazao je za državni radio MR Zoltan Kovač, državni sekretar zadužen za komunikacije.
- Prije kritika, najprije moramo vidjeti kako će taj zakon funkcionisati, uopšte ne sumnjamo da će administracija biti na visini zadatka - dodao je, ističući da će Budimpešta odgovoriti na kritike iz Brisela, jer prevod zakona na engleski još nije završen.
Prema Zoltanu Kovaču, kritike na zakon o medijima samo su izgovor za napade na vladine odluke posljednjih sedam mjeseci.
Državna sekretarka za evropska pitanja Enike Đeri ipak je dala blaži odgovor, ističući da će pitanje zakona o medijima biti na dnevnom redu mađarske vlade i Evropske komisije 7. januara.
Evropska komisija izrazila je sumnje u mađarski zakon, posebno u dijelu smanjivanja nezavisnosti medija i zatražila je od Budimpešte pojašnjenja.
Novi zakon, pored ostalog, omogućuje novoustanovljenoj Komisiji za nadzor medija pristup dokumentima medijskih tijela, a novinare može prisiliti da otkriju svoje izvore kad je riječ o pitanjima važnima za nacionalnu sigurnost. Predviđena je mogućnost visokih novčanih kazni za neujednačeno medijsko izvještavanje ili povredu ljudskog dostojanstva, a te kazne idu čak do 730.000 eura za radijske i televizijske stanice u slučaju napada na javni interes, javni red ili moral, kao i zbog objavljivanja djelimičnih informacija.
Na samom početku šestomjesečnog predsjedanja Evropskom unijom, Mađarska se, osim s kritikama zbog novog zakona o medijima, suočila i s vrlo oštrim kritikama zbog uvođenja posebnog kriznog poreza koji uglavnom pogađa velike kompanije, posebno one u stranom vlasništvu.
