Vlada je, na danas održanoj 100. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednikVlade za bezbjednost,odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku AleksaBečić, donijela Uredbu o bližim kriterijumima za utvrđivanje visine godišnje naknade za prekoračenje roka završetka građenja objekata.
„U skladu sa Zakonom o izgradnji objekata,ovom Uredbom se propisuje visina godišnje naknade koju investitor plaća za svaku započetu godinu ako ne završi građenje objekta u roku od pet godina od dana izdavanja gradevinske dozvole. Ovom Uredbom se propisuje da visina godišnje naknade iznosi5 %od predračunske vrijednosti objekta iz revidovanog glavnog projekta na osnovu kojeg je izdata građevinska dozvola”, navode iz Vlade.
Kako dodaju, određeno je da godišnju naknadu za prekoračenje roka investitor uplaćuje na račun budžeta Crne Gore, a dokaz o uplati dostavlja organu državne uprave nadležnom za izdavanje građevinske dozvole, ako je dozvolu izdalo Ministarstvo nadležno za poslove izgradnje objekata.
U slučaju kada je građevinsku dozvolu izdao organ jedinice lokalne samouprave, naknadu za prekoračenje roka investitor uplaćuje na raćun budžeta jedinice lokalne samouprave. Uredba ima za cilj zaštitu prostora, sigurnost i bezbjednost građana i okolnih objekata, kao i stvaranje urbanog okruženja po mjeri čovjeka.
Donijeta jeOdluka o izmjeni Odluke o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika.
Važećom Odlukom Vlada izvršila matematičko – tehničku podjelu cjelokupne teritorije i podmorja Crne gore na blokove, dok se njenom izmjenom određuju konkretni blokovi koji će biti ponuđeni na Tenderu za dodjelu ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, kao i na Tenderu za istraživanje ugljovodonika. Površina koja će biti ponuđena zainteresovanim naftnim kompanijama je raspoređena na blokove podmorja, definisane na osnovu geografske mreže. Ukupna površina svih blokova koja će biti ponuđena na tenderu je površina cjelokupnog podmorja Crne Gore. U diskusiji je istaknuto da naftne kopanije mogu aplicirati za jedan ili za više blokova, a kao jedna od bitnih stvari koje treba istaći je mogućnost da Vlada može jedan Ugovor o koncesiji za proizvodnj raspodjeliti između više koncesionara. Takav način rada se omogućava na osnovu JOA (Joint operating agreement) modela ugovora. Usled nedostatka validnih podataka za cjelokupno podmorje Crne Gore vodilo se računa da novodobijene informacije dovedu do klarifikacije naše pozicije i omoguće da što bolje iskoristimo ugljovodonični potencijal.
S obzirom na to da su sve tri susjedne države (Hrvatska, Italija i Albanija) otkrile i proizvode ugljovodonike, to nam daje za pravo da uz postojeće podatke dobijene ranijim istraživanjima, očekujemo pozitivan ishod u našem podmorju u narednom periodu. Prilikom podjele našeg podmorja na blokove vodilo se računa da se na bilo koji način ne ugroze ostale privredne grane u Crnoj Gori, prije svega turizam, tako da je granica blokova koji će biti predmet tendera, odmaknuta od 2,5 do 3 km, od obalne linije. Takođe se kod izbora blokova vodilo računa o proglašenim zaštićenim zonama (emeralad), kao i aktuelnim razgraničenjima sa susjednim državama, sa planom da se iste obavijeste o predstojećim aktivnostima.
Vlada je usvojilaInformaciju o polaznim osnovama za pregovore za zaključivanje Ugovora o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj – IBRD za potrebe finansiranja Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene (Climate Resilient Fisheries and Agrifood Sector Development Project – CRFASD), u iznosu do 33 miliona eura, i prihvatilaNacrt Ugovora. Ključni cilj projekta je jačanje javnih institucija Crne Gore u sektoru ribarstva i poljoprivredno-prehrambenom sektoru da bi se postiglo kvalitetnije pružanje usluga i povećala spremnost za pristupanje EU. Imajući u vidu da je riječ o projektu koji predstavlja svojevrsni nastavak projekata MIDAS 1 i MIDAS 2, dizajn novog projekta je usklađen i nadovezuje se na postignuća pomenuta dva projekta, te će pružiti podršku Crnoj Gori u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom kroz jačanje kapaciteta javnih institucija za potrebe pristupanja EU i pomoći zemlji u ispunjavanju preostalih završnih mjerila za poglavlja pravne tekovine EU – 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor)i 13 (Ribarstvo).
Ekspertski tim Svjetske banke i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su, tokom 2025. godine, radili na definisanju ključnih aktivnosti i procjeni potrebnih finansijskih sredstava za finansiranje predmetnog projekta. U skladu sa tim, definisan je Projekat u vrijednosti od 33 miliona eura, a koji će se sastojati od sledećih komponenti:
·Komponenta 1: Razvoj ribarstva i institucionalna spremnost u sklopu procesa pristupanja EU za poglavlje 13, čija je procijenjena vrijednost 15,22 miliona eura,
·Komponenta 2: Institucionalna spremnost za ispunjavanje uslova za pristupanje EU iz poglavlja 11 i 12, čija je procijenjena vrijednost 16,65 miliona eura,
·Komponenta 3: Upravljanje Projektom, čija je procijenjena vrijednost 1,05 miliona eura, a koja se odnosi na: Sprovođenje upravljanja Projektom i kooridaciju.
Usvojena je Informacija o neophodnosti hitnog usaglašavanja propisa bitnih za puštanje u rad Integrisanog sistema za upravljanje prihodima (IRMS). U Informaciji se konstatuje da je, u cilju puštanja u rad novog Integrisanog sistema za upravljanje prihodima Poreske uprave, neophodno prilagoditi postojeći pravni okvir kako bi se osiguralo njegovo efikasno funkcionisanje.Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da pripremi i predloži izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije da pripremi i predloži izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da pripremi i predloži izmjene i dopune Zakona o radu.U cilju pravovremenog pustanja u rad Integrisanog sistema za upravljanje prihodima, neophodno je po hitnom postupku predložiti odgovarajuće izmjene i dopune gore pomenutih propisa, sa početkom primjene od 1. januara 2026. godine.
.
