Crnogorska umjetnica Milena Jovićević predstavlja našu zemlju na internacionalnom žiriranom bijenalu savremene umjetnosti OSTRALE 023 koje se održava u paviljonu Robotron- Kantine u Drezdenu (Njemačka) od 10. juna do 1. oktobra. Jovićević će tamošnjoj publici predstaviti instalaciju pod nazivom „Everything Will Come To An End”.
Kustoskinje i organizatorke OSTRALE bijenala su Andrea Hilger i Antka Hofmann, uz podršku istoričarke Lise Uhlig i članova savjeta bijenala. Zvanično otvaranje manifestacije zakazano je za večeras u 18 sati.
Na ovogodišnjem izdanju OSTRALE bijenala učestvuje 77 umjetnika iz 17 zemalja. Pored crnogorske umjetnice, u Drezdenu će se predstaviti i autori iz Austrije, Azerbejdžana, Belgije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Malte, Holandije, Poljske, Srbije, Slovačke, Švedske, Švajcarske i SAD.
Proces selekcije umjetnika podrazumijevao je poziv umjetnicima od članova kustoskog tima ili prijavljivanje na otvoreni javni poziv. U trostepenom postupku svi članovi žirija (savjet i kustosi) glasali su o prijavljenim umjetničkim radovima.
Selektovani radovi za 2023. odgovaraju na temu: Stres Test /Rušenje / Društvena dilema / Iskonska koliba.
Učešće crnogorske umjetnice na ovoj manifestaciji sufinansirano je preko konkursa Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
„Nikada prije naše društvo nije bilo podijeljeno kao danas, dok je potreba za zajedništvom i solidarnošću veća nego ikad. Suočeni smo s akutnim i zastrašujućim pitanjima, problemima i izazovima, poput globalne društvene nejednakosti, zaštite naše planete, pandemije i otpora agresorima. Pokušaj da se dobije objektivna i pouzdana informacija o ovim pitanjima ponekad izgleda kao Davidova borba protiv Golijata“, navodi se u teksta koji potpisuju kustoskinje i organizatorke bijenala Andrea Hilger i Antka Hofmann.
Medijska kompetencija je, kako kažu, sve važnije sredstvo našeg vremena.
„Kritička distanca je neophodna da bismo mogli razotkriti širenje mržnje, propagandu i dezinformacije i suprotstaviti im se. Ali šta se dešava sa nama kao ljudima, našim fizičkim i mentalnim zdravljem u ovim teškim vremenima, u kojima se često osjećamo bespomoćno? Čini se da je naš društveni kapital – povjerenje, kohezija, međusobna podrška i sposobnost kompromisa – oslabljen“, dodaju one.
U tom smislu, smatraju da bismo svi trebali biti socijalni kapitalisti i propagirati rast.
„Možda se u napetostima krije i prilika, jer kada su strukture izložene, njihovi građevinski blokovi postaju vidljivi dio po dio. Sjetite se koncepta iskonske kolibe – četiri debla i nekoliko grana za krov. Ova arhaična slika ostaje simbol za povratak u srž stvari. Tražimo nove principe.
Ljudska bića se uvijek kreću u sferi između stvarnosti i iluzije – kao i umjetnost“, ističu Higler i Hofmann.
Pitaju i koje se percepcije odražavaju u kreativnom nemiru današnje savremene umjetnosti.
„O kojim se mogućnostima za zajednicu otpornu na budućnost raspravlja? Da li nam gradivni blokovi koje možemo otkriti pokazuju šta nas razdvaja ili šta nas spaja?
Umjetnička djela kao pojedinačni tragovi proširuju spektar znanja koje stičemo kroz iskustvo. Oni nam mogu pomoći da bolje razumijemo“, navode one.
