„Od februara 2022. godine, Srbija se nije pomjerila ni milimetar ka EU. Nije otvorila ni zatvorila nijedno poglavlje, jednostavno se ništa nije dogodilo – stoji u mjestu. Naravno, to nije isključivo zato što se nijesu pokazale ili neke reforme nijesu završene, već zato što je donijela takvu geopolitičku odluku koja je zapravo obavezuje da ostane u mjestu, da se ne kreće ka Zapadu. Ono što mislim da je problem za Srbiju, ali ima negativne posljedice po sve njene susjede“, rekao je gostujući Štir na HRT-u, prenosi N1 Sarajevo.
Istakao je da je ključno pitanje za evropsku politiku prema Kosovu normalizacija odnosa između Srbije i Kosova, i da, po njegovom mišljenju, Srbija ne može postati članica EU ako ovo pitanje ostane nerešeno. Objasnio je da se od Srbije ne traži formalno priznanje Kosova, već se očekuje de fakto normalizacija odnosa i ispunjavanje obaveza iz Briselskog i Ohridskog sporazuma.
On je kao ključne obaveze izdvojio da Srbija ne blokira niti lobira protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući i EU, dok bi Kosovo trebalo da uspostavi Zajednicu opština sa srpskom većinom, odnosno većinskim srpskim stanovništvom, na sjeveru zemlje.
„Nijedna strana to još nije ispunila. Nemamo ni zajednicu opština, ali Srbija i dalje pokušava da je blokira, barem je to narativ. Ono što se dešava u praksi na terenu je nešto drugo, ali činjenica je da ti odnosi ne samo da nijesu normalizovani, već i dalje postoje tenzije koje bi mogle veoma brzo da eskaliraju, nažalost, i mi uvijek radimo na tome da se to ne dogodi“, objasnio je Štir.
Kao primjer napretka u procesu evropskih integracija izdvojena je Crna Gora, koja je, prema njegovoj procjeni, do sada najviše napredovala u otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja. Naglasio je da je zbog toga, ne samo formalno već i po sadržaju, trenutno najbliža članstvu u EU.
