Kako piše hrvatski portal index.hr, bez obzira na novi finansijski paket, ostaje neriješeno ključno pitanje – kako natjerati pojedine vlade da pripaze na potrošnju, te da svoj račun ne daju na naplatu drugima.
Nakon dugih i teških pregovora, evropski ministri finansija uspjeli su da se dogovore oko stand-by paketa kojim će priskočiti u pomoć ugroženim zemljama. Radi se o 440 milijardi eura koje će prikupiti zemlje eurozone, 60 milijardi koje će na kapitalnim tržištima prikupiti Evropska komisija, te 250 milijardi koje će osigurati MMF. Nije razjašnjeno kako će se taj novac dijeliti, i pod kojim uslovima.
Budući da slabi euro i nepovoljni poslovni uslovi u Evropi štete američkom izvozu, u pomoć su priskočile i američke federalne rezerve, koje su ponovno aktivirale program zamjene eura u dolare, koje će Evropska centralna banka pozajmljivati europskim bankama. Budući da evropske banke trebaju dolare, a da im američke banke nisu spremne izlaziti u susret otkad je počeo haos s Grčkom, Amerikanci su odlučili dati uže svojim evropskim partnerima.
No, sve to izgleda dobro na papiru, ali pada u vodu kad se uzme u obzir da se liječi samo simptom, ne i uzrok bolesti, zajednički je stav analitičara koje je ispitao Associated Press.
"Zadnja stvar koju dajete pijancu je još jedno piće. Proces premošćivanja grčkog problema, kao i problema drugih zaduženih nacija samo će dodatno povećati regionalni odnos duga i deficita, a da se zaista ne riješi glavni problem", rekao je analitičar Batston-Car. Funkcioneri EU napominju kako je sljedeći korak biti koordinisanje privreda grupe, a jedan od glavnih koraka bi trebao biti uvođenje strožih pravila koja bi osigurala da se zemlje previše ne zadužuju.
Trenutni limit koji EU postavlja na deficit je tri posto, ali to gotovo niko ne poštuje. Evropski predsjednik Herman Van Rompej najavio je kako će za septembar pripremiti seriju prijedloga koji bi omogućili da EU funkcioniše više kao jedinstvena ekonomska sila, a ne samo kao skup nacija koje djeluju nezavisno.
No, glavni problem je kako riješiti problem gotovo nepostojećeg privrednog rasta. Analitičari upozoravaju da evropske vlade dosad nisu došle ni do kakvog kvalitetnog rješenja, iako svi znaju koje bi poteze trebalo preduzeti – smanjiti socijalna prava i efektivno natjerati ljude da rade duže i više. Ako to ne budu mogle učiniti same, po vlastitim uslovima, natjeraće ih tržišta obveznica, a to je situacija u kojoj se niko ne želi naći.
