Svijet

EU, SAD i Japan tuže Kinu zbog rijetkih metala

Izvor

Kina praktički drži monopol na rijetke metale, hemijske elemente koji se koriste u proizvodnji najmodernijih naprava, od televizora sa ravnim ekranom, autodijelova do 'smartphonea'. SAD već duže vrijeme izražava zabrinutost i ljutnju zbog činjenice da Peking sve više ograničava dostupnost tim elementima, njih 17, koji su neophodni u proizvodnji predmeta visoke tehnologije. 

Rijetki metali poput lantana, europija, erbija i neodimija nisu samo naučno, nego i geopolitičko i ekonomsko pitanje; danas se, naime, 97 posto njihove rudne eksploatacije odvija u Kini, sa najvećim nalazištima na području Tibeta, a Amerikanci i drugi tek trebaju i svoja nalazišta početi iskorišćavati da ne bi ovisili o kineskim viškovima, kojih će sa razvitkom kineske industrije biti sve manje. Velika potražnja za ovim metalima mogla bi, upozoravaju analitičari, biti povod novim ratovima. 

Tokom posljednjih par godina Kina je postupno uvodila ograničenja na izvoz rijetkih metala, poput kvota i carina, pozivajući se na nužnost zaštite okoline, zbog čega cijena tih metala drastično raste. 

"Kina sve više ograničava svoj izvoz rijetkih metala, što izaziva štetne prekide u lancu trgovine tim materijalima na svjetskom tržištu", saopštio je američki ministar trgovine Ron Kirk. Kasnije u utorak oglasio se i američki predsjednik Barak Obama koji je kazao da je tužba podignuta kako bi se "američkim radnicima omogućila ista šansa u globalnoj ekonomiji". 

"Moramo preuzeti kontrolu nad našom energetskom budućnošću i ne možemo dozvoliti da energetska industrija pusti korijenje u nekoj drugoj zemlji samo zato što je istoj dozvoljeno kršiti pravila", kazao je Obama. 

Evropski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht je upozorio da mjere koje je Kina uvela predstavljaju "kršenje pravila međunarodne trgovine I da ih treba suzbiti". 

"Te mjere utiču na proizvođače i potrošače u Evropskoj uniji", rekao je De Gucht. 

Evropska unija je iz Kine 2010. godine uvezla rijetke elemente u vrijednosti 340 miliona eura, ali evropski zvaničnik koji je želio ostati anoniman objašnjava da je većina rijetkih metala stigla u Evropu u obliku gotovih proizvoda I da  je privredni uticaj znatno veći i broji se u milijardama. 

Kina je reagovala već i prije samog podnošenja tužbe, tvrdeći da su donesene mjere "u skladu s pravilima WTO-a". 

"Mjere su usmjerene prema zaštiti okoline i održivom razvoju", izjavio je zvaničnik ministarstva vanjskih poslova Liu Weimin i poručio da će Kina nastaviti snabdijevanje svjetskog tržište rijetkim metalima. 

Rijetki metali su taj naziv dobili u 18. i 19. vijeku, ali neki od tih 17 nisu rijetki. Lantana, otkrivenog još 1893., na zemlji ima više nego srebra ili olova. Nekada se kao nusprodukt rudarstva skladištio, a počeo se koristiti sa pojavom hibridnih automobila. U Pruisu ga, na primjer, ima oko pet kilograma. Toyota je prva i jedina tvornica automobila koja je investirala u rudnike rijetkih metala. 

LED svjetiljke su zahvaljujući europiju mnogo blještavije nego što bi bile bez njega. Erbij je korisniji kao dodatak drugim elementima i služi za pojačavanje svjetlosnih impulsa u optičkim kablovima. Neodmij, kao i njegov "komšija" samarij (atomski brojevi 60 i 62), omogućava manje ali jače magnete bez kojih Sony ne bi mogao napraviti nekadašnje kasetne Walkmane i Discmane. Danas neodmij ima sve veću ulogu u vjetroturbinama.

(FENA,sarajevox.com)

Portal Analitika