Zvaničnici u Briselu, upućeni u dijalog Beograda i Prištine, rekli su novinarima iza zatvorenih vrata da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti stavili do znanja da će predočiti i svoje „crvene linije“ i uslove u vezi sa evropskim predlogom, poznatim i kao francusko-njemački plan.
Evropski posrednici su, međutim, podvukli da su EU i SAD čvrsto uvjereni da „evropski, njemačko-francuski prijedlog“ to ima na umu i nudi rješenja, a Vašington je predočio da će konačni sporazum značiti i bitne ustupke i „bolne kompromise za obje strane“, naveli su zvaničnici.
Zato se neće odmah raspravljati o sadržaju prijedloga EU, koji je utvrđen u aneksu i nije objavljen, već o načinima i koracima da se on što prije sprovede.
Zvaničnici u Briselu su dodatno objasnili svoj stav da prihvatanje i sprovođenje ovog sporazuma od Beograda znači činjeničko priznavanje nezavisnosti Kosova, a ne zvanično, pošto se u „polazištima i načelima“ za sporazum to i ne traži.
Ranije su specijalni predstavnici EU i SAD za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar, isticali da je rješenje za sveobuhvatni sporazum da se Srbija ne protivi ulasku Kosova u međunarodne organizacije, što je preuzeto iz sporazuma nekadašnje dvije Njemačke za rješenje uzajamnih odnosa, kada Bon nije priznavao Istočnu Njemačku, ali se nije protivio njenom ulasku u UN.
Za SAD i članice EU koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova to je jasan cilj koji bi otvorio vrata ne samo približavanju Srbije i Kosova Uniji, već i značajnim investicijama, finansijskoj i ekonomskoj pomoći, i ugrađivanju Srbije u „zapadni tabor“, u vrijeme kada Evropa i Amerika pomažu Ukrajini u ratu protiv Rusije i žele da istisnu ruski uticaj sa Balkana.
SAD i EU, koji navode da nije u pitanju ponuda „uzmi ili ostavi“, veoma odlučno stavljaju do znanja i da će ona strana, koja odbije evropski prijedlog, biti suočena s teškim ekonomskim, finansijskim i političkim posljedicama u odnosima sa Zapadom, uz obustavu investicija.
