Koja će članica Unije koliko novca izdvojiti bila je jedna od ključnih tačaka dnevnog reda samita na vrhu. Sve članice izdvojiće sredstva za taj fond. Francuska i Britanija su se obavezale da će u fond EU za pomoć siromašnim zemljama izdvojiti po dvije i po milijarde dolara, što je gotovo polovina ukupno dogovorene sume na samitu.
Objavljivanju sporazuma prethodila je zajednička konferencija za novinare britanskog premijera Gordona Brauna i francuskog predsjednika Sarkozija (na slici). Oni su naveli da u fond namijenjen rješavanju problema klimatskih promjena treba ulagati deset milijardi dolara godišnje. Ovim su povećane šanse da se postigne ozbiljniji rezultat na velikoj konferenciji o borbi protiv globalnog otopljavanja koja se pod okriljem UN održava u Kopenhagenu do 18. decembra.
Cilj skupa u Kopenhagenu je globalni sporazum o smanjenju emisije ugljendioksida i drugih gasova čija povećana koncentracija u atmosferi izaziva globalno otopljavanje. Da bi preuzele dio tereta, zemlje u razvoju insistiraju da im bogate države pomognu, jer su upravo razvijene industrijalizovane zemlje, koristeći velike količine fosilnih goriva i dovele do porasta nivoa ugljendioksida u atmosferi. Siromašne zemlje bi dobile pomoć i da izgrade infrastrukturu koja bi im omogućila da se lakše nose sa poplavama, sušama, porastom nivoa mora, elementarnim nepogodama i drugim ekstremnim vremenskim uslovima kojih će, očekuje se, biti sve više zbog globalnog otopljavanja.
Da li će u Kopenhagenu biti rezultata još se ne zna. Taj skup je počeo u ponedjeljak i trajaće sve do petka sljedeće nedelje, kada će u Kopenhagen doći i premijeri i predsjednici oko 100 zemlja, među njima i Barak Obama.
