"Veliki broj Njemaca rado čita, ali razlika izmedju onih koji rado čitaju i onih koji uopšte ne čitaju suviše je velika. Četvrtina Njemaca nikada ne pročita nijednu knjigu. To je problem koji treba rješavati", kaže Kristof Šefer iz fondacije koja pokušava da djecu i odrasle podstakne na čitanje.
Kako je istraživanje pokazalo, čitanje se smatra tipično "ženskom" disciplinom, ono podstiče emocionalost, empatiju i intimnost - odlike koje se nikako ne slažu sa "muškim, laktaškim" društvom, u kome je sve podređeno sticanju koristi, prenosi Dojče vele.
Ljudi se sve više okreću skraćenim izdanjima knjiga jer ne žele da se muče sa Verterom ili Budenbrokovima i tako skrate vrijeme provedeno uz knjigu.
Simon Emig, šef tima koji istražuje čitanje u fondaciji iz Majnca, ipak tvrdi da "tri procenta njemačkog društva čita mnogo", ali dodaje da je sve manji broj onih koji čitaju dosta u toku nedelje.
"Povećava se broj građana koji čitaju u toku odmora ili vikenda. Promijenio se i način čitanja. Ljudi sada čitaju vertikalno, listaju knjigu, pa se ponovo vraćaju na neke djelove", kaže ona.
Kako čitanje donosi funkcionalnu i profitabilnu korist, doprinosi samosvijesti, individualnosti, zrelosti, i kontaktu sa drugim kulturama, iz ove fondacije poručuju da je neophodno motivisati najmlađe da se okrenu knjizi.
Oni poručuju da "glasnim čitanjem" svojoj djeci omogućavamo da "vrata ka svijetu ostanu otvorena" i ističu da roditelji ne smiju biti lijeni kada je u pitanju čitanje djeci.
"Veliki broj podataka pokazuje da odrasli kojima su roditelji čitali u djetinjstvu ostaju vezani za knjigu više od onih kojima u djetinjstvu nisu čitane knjige", kaže Emig.
