U posljednjoj godini mandata Ešton, 2014, Rusija je anektirala Krim. Odgovarajući na pitanje smatra li da je pravovremena reakcija na aneksiju mogla spriječiti invaziju na Ukrajinu februara 2022, te što se moglo uraditi drugačije kaže da su reagovali na vrijeme.
"Uveli smo sankcije Rusiji i pokušali da podstaknemo pregovore. Razumijevanje situacije nakon što se ona dogodila je uvijek teško - nismo tada znali ono što znamo sada. Međutim, u godinama intervenisanja, ono što se dešavalo u Ukrajinini nije bilo visoko na agendi kao što je, po mom mišljenju, trebalo", rekla je Ešton.
Komentarišući kineski uticaj, odnosno primjere Kine koja širi svoj uticaj kreditima, donacijama i infrastrukturnim projektima širom Zapadnog Balkana, čak i u pojedinim članicama EU, rekla je da je "kineski izazov drugačiji od situacije sa Rusijom".
"Nadam se da ćemo imati više ulaganja napora u razvijanju jednog strateškog pristupa Kini koji prepoznaje te veze i zabrinutosti. Sjećam se da je Kina imala ulogu sa ostatkom P5+1 (pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, plus Njemačka) u iranskim pregovorima i nadam se da će Kina nastaviti da igra pozitivnu ulogu u multilaterlanom sistemu o kojem se moramo brinuti", ocijenila je Ešton.
Srbija i Kosovo
Kao dva velika uspjeha u periodu od 2009. do 2014. godine, kada je bila šefica evropske diplomatije, ističu se Briselski sporazum o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova i postizanje iranskog nuklearnog sporazuma.
Za Briselski sporazumje bila nominovana za Nobelovu nagradu za mir.
Komentarišući to što od istorijskog Briselskog sporazuma 2013. godine Srbija i Kosovo nisu postigle veliki napredak u normalizaciji odnosa, te koga treba kriviti za to, navela je da "svaka od strana zna da budućnost i jedinih i drugih dijelom leži u njihovim odnosima sa EU, a dijelom u odnosima unutar njihovog regiona".
"A to znači naći način da napravite budućnost koja će donijet mir, bezbjednost i ekonomski uspjeh objema. Nikada neće biti lako – Briselski sporazum je bio samo početak – ali od obje strane zahtjevam da sjednu za sto i pronađu rješenja. Zamislite scenu – dvojicu premijera, istih godina, iz istog regiona, koji se nikada nisu sreli i koji nose nade i težnje svog naroda, uz jedan osjećaj istorije i traume iz prošlosti. Bilo je hrabro čak biti u istoj prostoriji", ističe Ešton.
Izazov je, prema njenim riječima, bio priznati prošlost.
"I gubitke i patnje tolikog broja ljudi, i usmjeriti se da mladi ljudi sa Kosova i iz Srbije mogu očekivati budućnosti u EU. Najveća prepreka liderima svugdje je da budu spremni da krenu naprijed. Lakše je ne činiti ništa. Na sreću, obje strane su bile spremne da to urade", rekla je Ešton.
Na pitanje kako EU nije uspjela da pogura Srbiju i Kosovo da implementiraju sporazum, a uzimajući u obzir da ima snažnu polugu u vidu EU integracija, kazala je da razumije da "širom regiona postoji zabrinutost da EU nije entuzijastična po pitanju proširenja kao što je bila ranije".
"Nema sumnje da zemlje Zapadnog Balkana pripadaju unutar EU. Posvećenost EU ja jasna udjelu Miroslava Lajčaka da nastavi da radi sa Srbijom i Kosovom. Međutim, zemlje koje žele biti dio EU imaju još puno da rade, i dio manjka entuzijazma je zbog manjka napretka onih koji žele da postanu članice. To nije lak put, ali se veoma isplati". navela je Ešton.
Knjiga i diplomatija
Ona je o svojim diplomatskim iskustvima napisala knjigu "I šta onda? Priče iznutra o diplomatiji 21. vijeka", koja je bila povod za razgovor za RSE.
U knjizi je napisala da se ne postiže sve najbolje kroz rad formalnih organizacija, poput EU, NATO ili UN.
"Kao sa posredovanjem između Srbije i Kosova, njihova uloga (SAD) bila je tiha, najvećim dijelom skrivena ali, bez obzira na to, suštinska", navela je Ešton. Na pitanje da li smatra da u ovom trenutku SAD imaju veći uticaj od EU, naročito na Kosovu, odgovorila je da imaju "naročit odnos sa Kosovom".
- Vjerujem u saradnju sa prijateljima i saveznicima kako bi se našla rješenja. SAD imaju naročit odnos sa Kosovom, što je značilo da su mogle da ih uvjere i podrže na putu onoga što će postati Briselski sporazum. Nije u pitanju ko ima veću moć – u pitanju je moć zajedničkog rada - ocijenila je Ešton.
Na pitanje što joj je bilo najteže u periodu kada je bila visoka predstavnica EU odgovorila je da je teško bilo gledati izazove sa kojima se toliko ljudi suočava zbog konflikata, haosa i katastrofa.
"Za sve one koji pokušavaju da pomognu, uvijek postoji osjećaj da nikada ne možete učiniti dovoljno – ja sam se zaista tako osjećala. Zadovoljstvo i radost dolaze od onih trenutaka kada vjerujete da ste možda uspjeli u stvaranju promjena. Nisu u pitanju gubici – kompromis je nekako postala riječ koju ne cijenimo. Tokom pregovora tražite rješenje problema, najčešće sa onima sa kojima imate spor", kazala je Ešton.
Kompromis, kako dodaje, potiče od zadržavanja fokusa na budućnosti, pokušavajući da postignete ono što je najbolje za vašu zajednicu ili državu i odlučujući šta je bitno.
"Dobri pregovorarači rade tiho i dosljedno – ulažući kapljice, kapljice njihovih napora da nađu rješenja", istakla je Ešton.
Balkan
Odgovarajući na pitanje kakva je njena procjena sveukupne situacije na Balkanu rekla je da se "EU zasniva na principima – demokratija, ljudska prava, vladavina prava samo su neki od njih".
"U radu sa tim zemljama, oni ostaju dio tekućeg dijaloga", navela je Ešton.
Na pitanje da li je Evropa mogla učiniti više odgovara da "nije samo uloga EU da gura Zapadni Balkan".
"Takođe je na svakoj od zemalja da se odluči da napravi promjene neophodne kako bi se obračunala sa svim pitanjima koja su neophodna da bi postale članice EU. Tako da se nadam da ćemo vidjeti više učinjenog od strane svih kako bi se odgovorilo na ove izazove", zaključila je Ešton.
