Ključno postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani Pljevlja još nije u funkciji, već se nalazi u fazi završnih priprema za početak takozvane tople probe, saopštila je Elektroprivreda Crne Gore u odgovorima dostavljenim Pobjedi. Rok od 30 dana koji je Vlada dala 23. decembra je istekao, a naložene mjere su djelimično ispunjene – u pogon je pušteno postrojenje za denitrifikaciju dimnih gasova (DeNOx), dok odsumporavanje (DeSOx) i dalje nije operativno.
Iz EPCG navode da su određeni tehnički pomaci ostvareni, ali da će puni efekti ekološke rekonstrukcije i trajno smanjenje emisija biti mjerljivi tek nakon završetka svih testova, planiranih do 15. juna 2026. godine.
Kašnjenje zbog isporuke krečnjaka
Objašnjavajući zašto postrojenje za odsumporavanje nije pušteno u rad u roku koji je naložila ekološka inspekcija, iz EPCG navode da planirano puštanje do kraja januara nije realizovano zbog kašnjenja u isporuci krečnjaka, ključne sirovine za rad sistema za odsumporavanje, izazvanog blokadama kamionskog transporta na graničnim prelazima. Podsjetimo da su blokade trajale tri dana, dok je inspekcijski rok određen još 23. decembra.
Kako su naveli u odgovorima Pobjedi, početak tople probe postrojenja za odsumporavanje može se očekivati u roku od pet do sedam dana nakon završetka isporuke krečnjaka, dok bi sve aktivnosti na projektu ekološke rekonstrukcije, u skladu sa ugovorom sa kineskom kompanijom DEC, trebalo da budu završene do sredine juna 2026. godine. EPCG je pojasnila i da sva novoizgrađena postrojenja prolaze faze hladnih i toplih proba, otklanjanja eventualnih nedostataka i dokazivanja projektovanih performansi, nakon čega će upravljanje preuzeti EPCG.
Ključni problem i inspekcijski nalog
Odgovori EPCG dolaze u trenutku kada, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, tokom tekuće sezone grijanja ne postoji trend smanjenja zagađenja vazduha, posebno u Pljevljima, ali ni u Podgorici, Bijelom Polju i povremeno Nikšiću.
Posebno zabrinjavaju podaci o sumpor-dioksidu (SO₂), polutantu koji je direktno vezan za rad Termoelektrane i koji je, kako je Pobjeda u više navrata objavljivala, jedan od najopasnijih zagađivača po zdravlje ljudi. Prema podacima Agencije, u decembru je u Pljevljima dnevna srednja vrijednost sumpor-dioksida bila prekoračena deset puta, dok je jednočasovna granična vrijednost prekoračena čak 47 puta. U 13 satnih mjerenja koncentracije SO₂ bile su iznad 500 mikrograma po kubnom metru, čime je prekoračen prag upozorenja, uz dugotrajno zadržavanje visokih i veoma visokih koncentracija ovog polutanta. U pojedinim satima izmjerene su i ekstremne vrijednosti veće od 560 µg/m³, što se ubraja među najviše zabilježene koncentracije sumpor-dioksida u Pljevljima posljednjih godina.
Upravo nakon takvih mjerenja Vlada Crne Gore je 23. decembra saopštila da je ekološka inspekcija naložila Termoelektrani Pljevlja da u roku od 30 dana stavi u funkciju postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida, kao i da hitno osposobi sistem za automatsko mjerenje emisija (AMS), koji tokom nadzora nije bio u funkciji.
DeNOx u testu, DeSOx i dalje van pogona
Iz EPCG navode da je postrojenje za denitrifikaciju dimnih gasova (DeNOx) pušteno u fazu tople probe i da su već prvog dana testnog rada ostvareni zadovoljavajući rezultati. Međutim, postrojenje za odsumporavanje (DeSOx) još nije u funkciji, već se nalazi u fazi završnih priprema za početak tople probe.
Time se, kako proizlazi iz odgovora kompanije, ključni sistem za smanjenje emisija sumpor-dioksida – polutanta koji je tokom ove zime bilježio najdrastičnija prekoračenja – i dalje nalazi van operativnog režima, iako je inspekcijski rok istekao.
Probni rad i dozvole „u proceduri“
EPCG je saopštila da se Termoelektrana Pljevlja trenutno nalazi u fazi probnog rada, koji služi za testiranje novoizgrađene i rekonstruisane opreme i odvija se u takozvanom prelaznom režimu rada. Paralelno sa probnim radom, u toku je pribavljanje upotrebnih i ekoloških dozvola za rad u punom kapacitetu, pri čemu je dio dokumentacije, kako tvrde, već obezbijeđen, dok se preostali akti pribavljaju u skladu sa propisanom procedurom.
Cilj je, kako navode, da se do sredine juna završi i administrativni i tehnički dio procesa, kako bi Termoelektrana Pljevlja nastavila rad uz sve potrebne dozvole i u potpunosti u skladu sa ekološkim standardima.
Tvrdnje o „boljem vazduhu“ i podaci sa terena
EPCG tvrdi da građani Pljevalja danas u prosjeku udišu nešto kvalitetniji vazduh nego prije početka ekološke rekonstrukcije, ali bez navođenja konkretnih podataka o smanjenju emisija sumpor-dioksida, azotnih oksida ili PM čestica.
Istovremeno, mjesečni izvještaji Agencije za zaštitu životne sredine ne pokazuju stabilan trend poboljšanja tokom ove sezone grijanja, ne samo u Pljevljima, već ni u drugim gradovima, gdje je takođe zabilježen veliki broj dana sa prekoračenjem dozvoljenih vrijednosti suspendovanih čestica.
Ministarstvo:Inspekcija reagovala, lokalne vlasti zakazale
Na podatke o zagađenju i stanje u Termoelektrani reagovalo je i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Ministar Damjan Ćulafić izjavio je da je ekološka inspekcija promptno reagovala i naložila osposobljavanje sistema za odsumporavanje i redukciju azotnih oksida u roku od 30 dana.
Ćulafić je naveo da je rok istekao i da očekuje izlazak inspektora na teren kako bi se utvrdilo da li je rješenje sprovedeno, ali je istakao da problem zagađenja „nije samo pitanje Termoelektrane“, već i lokalnih izvora. Posebno je ukazao na kotlarnicu u Skerlićevoj ulici u Pljevljima, poručivši da će, ukoliko ne budu ugrađeni filteri u ostavljenom roku, ona biti zatvorena.
Ministar je saopštio i da je ekološki inspektor naložio pljevaljskoj komunalnoj inspekciji da izvrši kontrolu individualnih ložišta, ali da taj nalog, prema njegovim riječima, nije sproveden, što je ocijenio kao neodgovoran odnos lokalnih vlasti prema zdravlju građana.
Pobjeda je nakon isteka roka dodatno uputila pitanja Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera o tome da li su postrojenja za odsumporavanje i redukciju azotnih oksida zaista stavljena u funkciju, kao i o statusu kotlarnice u Skerlićevoj ulici. Do zaključenja ovog broja, odgovori iz Ministarstva nijesu dostavljeni.
Administracija i stvaran život
Odgovori EPCG pokazuju da Termoelektrana Pljevlja i dalje radi bez operativnog postrojenja za odsumporavanje, iako je inspekcijski nalog iz decembra bio jasan i vremenski precizan. Istovremeno, zvanični podaci o kvalitetu vazduha ukazuju da tokom tekuće sezone grijanja nijesu ostvareni pomaci koji bi se mogli tumačiti kao stabilno poboljšanje, posebno kada je riječ o sumpor-dioksidu.
Između projektovanih ciljeva i stvarnog stanja na terenu, građani Pljevalja ostaju izloženi zagađenju koje se mjeri sada, dok se ključna rješenja i puni efekti najavljuju za kasnije.
Zašto je SO2 opasan
Sumpor-dioksid (SO₂) je jedan od najopasnijih gasovitih zagađivača koji nastaje sagorijevanjem uglja u termoenergetskim postrojenjima i direktno je povezan sa radom Termoelektrane Pljevlja. Riječ je o polutantu koji može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice već pri kratkotrajnoj izloženosti visokim koncentracijama, dok dugotrajna izloženost značajno povećava rizik od respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja. Najugroženiji su djeca, starije osobe i hronični bolesnici.
Važeći propisi jasno definišu dozvoljene koncentracije sumpor-dioksida: jednočasovna granična vrijednost iznosi 350 µg/m³, dnevna granična vrijednost 125 µg/m³, dok je prag upozorenja 500 µg/m³. Prekoračenje praga upozorenja predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik i zahtijeva hitno informisanje javnosti i preduzimanje zaštitnih mjera.
Sumpor-dioksid snažno nadražuje disajne puteve, oči i sluzokožu, izaziva otežano disanje, kašalj, osjećaj gušenja i stezanje u grudima, pogoršava astmu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća i druga hronična respiratorna oboljenja. Povezuje se sa povećanim brojem hitnih prijema, hospitalizacija i pogoršanja kardiovaskularnih bolesti, a pri ponovljenoj i dugotrajnoj izloženosti doprinosi povećanoj smrtnosti u zagađenim sredinama.
Upravo zbog ovih efekata sumpor-dioksid se smatra jednim od najkritičnijih zagađivača vazduha, a sistemi za odsumporavanje dimnih gasova predstavljaju ključnu mjeru zaštite javnog zdravlja.
