Iz nevladine organizacije Eko-tim saopštili su da iako predstavnici Vlade u posljednje vrijeme govore o „pregovorima sa Evropskom komisijom“ i očekivanjima fleksibilnijeg pristupa, važno je istaći da je Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) pravno definisan mehanizam Evropske unije koji se ne može politički suspendovati ili odložiti.
Njegova puna primjena počela je, podsjećaju, 1. januara 2026. godine, a Crna Gora je taj trenutak dočekala nespremna.
“Crna Gora je krajem 2025. usvojila Zakon o klimatskim promjenama, ali u praksi još nije uspostavljen operativan sistem trgovanja emisionim kreditima, sa pratećim podzakonskim aktima i provjerljivim pravilima mjerenja i verifikacije emisija, koji bi Evropska unija mogla smatrati uporedivim sa EU ETS-om. Upravo takav sistem predstavlja jedan od osnovnih uslova za umanjenje ili izuzeće od CBAM-a. Treba podsjetiti i da su ti uslovi poznati već godinama, ali da u tom periodu nijesu pravovremeno ispunjeni”, kazali su iz Eko-tima.
Iako Crna Gora, kako kažu, već ima definisanu cijenu ugljenika od 24 eura po toni CO₂, ona je višestruko niža od cijene u EU, koja se trenutno kreće između 70 i 80 eura po toni i očekuje se da će rasti do 2030. godine.
Ističu da to znači da se razlika u cijeni ugljenika neće izbjeći, već će se naplaćivati kroz CBAM.
“U praksi, cijena emisija CO₂ će se svakako platiti, međutim pitanje je samo da li će se taj novac uplaćivati u Crnoj Gori i kroz Eko-fond, koristiti za projekte energetske i pravedne tranzicije i zaštite životne sredine, ili će se kroz CBAM slivati u budžet Evropske unije “, poručuju iz Eko-tima.
Dodatnu neizvjesnost stvara, kako navode, činjenica da izmjene CBAM pravila koje je predložila Evropska komisija još nijesu usvojene.
“I ako budu usvojene, one mogu samo smanjiti trošak, ali ne i ukinuti CBAM. To posebno pogađa proizvođače električne energije, kako iz Termoelektrane Pljevlja, čija proizvodnja nosi visok ugljenični otisak, tako i proizvođače iz obnovljivih izvora, čija se struja u postojećem sistemu često ne tretira kao potpuno „zelena“, navode iz Eko-tima.
Jedino trajno rješenje, poručuju, podrazumijeva uspostavljanje funkcionalnog sistema cijene ugljenika i njegovo stvarno usklađivanje sa EU pravilima, što znači postepeno povećavanje domaće cijene CO₂ i njeno približavanje nivou EU ETS-a najkasnije do 2030. godine.
Istovremeno, kako kažu, integracija tržišta električne energije sa EU kroz takozvani market coupling, koji omogućava slobodnu trgovinu strujom bez dodatnih nameta, prema dostupnim informacijama ne može se očekivati prije 2028. godine, zbog čega će CBAM u narednim godinama ostati realan i rastući trošak.
„Zato je važno da institucije prestanu da šalju umirujuće poruke i da građanima i privredi otvoreno kažu koje je realno stanje sa kojim se suočavamo i koliko će CBAM u narednim godinama koštati Crnu Goru“, poručuju iz Eko-tima.
