To je jedna od stavki u mišljenju Evropske komisije povodom Programa ekonomskih reformi (PER) Crne Gore do 2027. godine.
Kako prenose Vijesti, iz EK naglašavaju da Crna Gora mora i da uspostavi fiskalni savjet, preispita postojeća fiskalna pravila, analizira uticaj svih poreskih izuzeća, poveća javne prihode, analizira poslovanje državnih preduzeća u cilju ekonomičnog poslovanja, da izabere prioritetne investicije koje će finansirati zaduženjem kako bi se ograničio rast javnog duga.
Navodi se i kako moraju biti izabrani viceguverneri Centralne banke Crne Gore, što u maju nije urađeno - jer iz parlamentarne većine nije bilo dovoljno podrške..
Pored toga, iz Evropske komisije iskazali su skepsu povodom očekivanja Vlade da će rast ekonomije ove godine iznositi 4,8 procenata.
EK je upozorila na moguće rizike, uz stav da bi pad turizma iz 2024. godine mogao da se nastavi i u 2025. kao i da se ne ostvari značajan prihod od potrošnje velikog broja stranaca - migranata.
“Očekuje se da će podsticaj tražnje i rast BDP-a oslabiti u periodu 2026-2027. Iako se predviđa širenje turističkih usluga, PER prognozira da će neto izvoz u tom periodu negativno doprinositi rastu BDP-a. Ukupno gledano, rizici po ekonomske izglede uglavnom su negativni. Nedavni priliv migranata, koji je uslijedio nakon ruske agresije na Ukrajinu i u prethodnim godinama podstakao potrošnju, mogao bi se preokrenuti.Slabiji rast turizma mogao bi se nastaviti i nakon 2024, u svjetlu izazovne i vrlo neizvjesne globalne situacije. Privremeno zatvaranje velike termoelektrane moglo bi dodatno umanjiti rast BDP-a, više nego što PER trenutno predviđa”, naveli su iz EK, a prenose Vijesti.
