U Crnoj Gori postoji politička i institucionalna nestabilnost, a ona je dodatno naglašena jednostranom odlukom Skupštine da penzioniše sudiju Ustavnog suda, ocijenjeno je u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori.
Kako se navodi, ova odluka ozbiljno je izazvala zabrinutost za nezavisnost pravosuđa.
“Tenzije su eskalirale nakon što je Skupština donijela odluku o penzionisanju sudije Ustavnog suda. Ova odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, kako je to takođe istakla i Venecijanska komisija, i izazvala je ozbiljnu krizu unutar Skupštine. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija, usljed protivrječnosti u podzakonskim aktima. Ova dešavanja izazvala su ozbiljnu zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda i podjelom vlasti koja je zagarantovana Ustavom. Politički sporazum je postignut sredinom marta, čime je omogućen nastavak rada Skupštine, a takođe je predviđeno i traženje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Skupštine”, napominje se u radnom dokumentu komisije.
Kako dodaju, mišljenje Venecijanske komisije je dostavljeno, međutim uprkos tome, Skupština je nastavila postupak izbora zamjene za pomenutog sudiju Ustavnog suda.
Jedna od ključnih ocjena izvještaja je da je Crna Gora ostvarila određeni napredak u reformi pravosuđa, ali da ključni izazovi ostaju neriješeni.
“Crna Gora bilježi određeni napredak u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i unapređenju transparentnosti javnih institucija, ali se i dalje suočava s ozbiljnim izazovima – posebno u pogledu efikasnosti, kadrovskih kapaciteta i sprovođenja zakonskih rješenja”, navodi se.
U izvještaju se ističe da sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta još uvijek zahtijeva dodatne izmjene, kao i da još uvijek nije donesen poseban zakon koji bi regulisao radna prava sudija.
Napredak, u borbi protiv kuropcije, ali ostaje osjećaj nekažnjivosti
Strategija borbe protiv korupcije za period 2024–2028. i njen akcioni plan se sprovode, ali izazovi u praćenju realizacije ostaju, piše u izvještaju EK.
Kako kažu, povećan je broj istraga i optužnica u slučajevima visoke korupcije, ali su pravosnažne presude i dalje rijetke.
“Sa druge strane, kazne često nisu adevkatne, što stvara osjećaj nekažnjivosti”, navodi se.
Dodaje se i da Agencija za sprečavanje korupcije nastavlja da radi, uprkos izazovima u rukovođenju i ograničenim resursima.
Ponovno imenovanje Raonića otvara pitanje kršenja zakona
Kašnjenja u imenovanjima članova Savjeta za medije i RTCG usporavaju sprovođenje medijskog zakonodavstva, napominje EK.
Napominju da je proces izbora generalnog direktora RTCG ranije bio osporavan kroz više sudskih odluka, ali to, kako kažu, nije sprječilo Savjet RTCG-a da u avgustu 2024. godine ponovo imenovuje Raonića na puni mandat.
“To je izazvalo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonske procedure. U novembru 2024. godine, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG-a zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG-a. Krivični postupak u ovom predmetu trenutno je u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici”, navodi se.
Dodaje se da je transparentnost vlasništva nad medijima poboljšana, ali se zakon o dodjeli javnih sredstava medijima i dalje ne primjenjuje u potpunosti.
“Vlasti reaguju brzo na prijetnje i napade na novinare, ali pravni okvir za pristup informacijama i dalje zahtijeva izmjene i bolju implementaciju”, navedeno je u dokumentu.
