“Očekujemo da inflacija dosegne vrhunac u sadašnjem, drugom kvartalu ove godine i nakon toga počela bi postupno padati”, rekao je na konferenciji za novinare povjerenik Komisije za ekonomiju Paolo Gentiloni.
Inflacija u EU je počela rasti od februara 2021. U zadnjem tromjesečju prošle godine bila je 4,6 posto, a u prvom tromjesečju ove godine popela se na 6,1 posto. U europodručju inflacija je u aprilu bila 7,5 posto, što je najveća zabilježena stopa inflacije u istoriji evropske monetarne unije.
Inflacija u europodručju ove godine trebala bi iznositi 6,1 posto, a nakon toga pasti na 2,7 posto u 2023. godini. Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama iz frbruara ove godine procjenjivala rast inflacije po stopi od 3,5 posto u ovoj godini.
Inflacija na razini EU27 trebala bi porasti s 2,9 posto prošle godine na 6,8 posto ove godine i pasti na 3,2 posto sljedeće godine.
Temeljna inflacija, koja se dobije kada se uklone nestabilne komponente poput cijena energije,projektovuje se iznad 3 posto u 2022. i 2023. kako u eurozoni tako i u EU-u cjelini, što je iznad cilja Evropske centralne banke od 2 posto u srednjeročnom razdoblju.
U Hrvatskoj, koji bi od 1. januara sljedeće godine trebala postati 20. članica europodručja, Komisija predviđa inflaciju od 6, 1 posto ove godine i 2,8 posto sljedeće. Prošle je godine rasla po stopi od 2,7 posto.
Pojedinačno po državama članicama, Komisija očekuje najvišu inflaciju u Letoniji, 12,5 posto, zatim u Bugarskoj 11,9 posto, Poljskoj 11,7 posto, Češkoj 11,6 posto.
Najniža inflacija očekuje se u Portugalu 4,4 posto, na Malti i u Finskoj, 4,5 posto.
