U tom izvještaju se navodi i da su znaci privrednog oporavka država Zapadnog Balkana polovinom ove godine "oskudni", osim nešto bolje situacije u Srbiji. Takođe se kaže da uprkos planiranom smanjenju bužetskom troškova, Srbija prije svega mora ići na reviziju budžeta jer će planirani rashod biti još veći.
Brisel ima podudarna viđenja sa MMF–om, naglašavajući da Srbija i još neke zemlje regiona ne mogu da računaju stalno na pomoć svjetskih institucija da bi popunjavali budžete. Recept se vidi u sređivanju finansija, privlačenju investicija za prvenstveno izvoznu proizvodnju, zato što je spoljnotrgovinski deficit svih država Zapadnog Balkana "rak rana" sve većeg spoljnog i državnog duga.
To je, međutim, nametnulo i pitanje da li Zapadni Balkan treba da kroz povećanu budžetsku potrošnju, povećanje plata i penzija, što znači i veće zaduživanje države, podstakne domaću potrošnju, u očekivanju da to dovede do veće proizvodnje i oporavka.
Ipak, u analizi nema odgovora na pitanje zašto MMF od Srbije traži da budžetski deficit smanji na samo jedan odsto bruto društvenog proizvoda, kada je ta dozvoljena granica za zemlje euro zone tri odsto.
