Na regionalnoj konferenciji Consumer Rules Summit 2025 je, nakon uvodnih izlaganja, održan panel „Teški razgovori – izvještaj o misiji: Uvidi sa vrha“, koji je donio dinamičnu raspravu o najvećim izazovima sa kojima se regionalni biznis lideri suočavaju u 2025. godini.
U formi zamišljenog brifinga inspirisanog „Mission Impossible“ serijalom, panelisti su govorili o najvećim prijetnjama pred svojim kompanijama, tajnim „oružjima“ za očuvanje konkurentnosti, ali i o dilemama da li je teže obuzdati rast troškova i pritisak na marže ili nadmudriti neumoljivu konkurenciju.
Diskutovalo se o održivosti sadašnjih poslovnih modela u sektorima maloprodaje, distribucije i poljoprivrede u tržišnim uslovima budućnosti. Učesnici panela bili su vodeća imena regionalnog biznisa – Dragan Bokan iz kompanije Voli, Mihailo Janković (MK Group), Nebojša Šaponjić (Nelt Group), Ljiljana Kunosić Dragan Bokan (Bingo Group) i Emil Tedeschi (Atlantic Grupa).
Na panelu je predsjednik Odbora direktora i osnivač kompanije Voli, Dragan Bokan, najavio novu dokapitalizaciju Volija sa EBRD-om do kraja godine, koja će omogućiti izgradnju trećeg logističkog centra od 20 hiljada kvadrata.
Voli, kako je istakao, trenutno realizuje investicije vrijedne 75 miliona eura i gradi pet kapitalnih objekata – među njima veliki kompleks u Podgorici od 25.000 kvadrata, novi maloprodajni centar u Igalu, kao i objekte u Nikšiću (8.000 kvadrata) i Kolašinu (4.000 kvadrata).
Kompanija, uz to, svake godine ulaže dodatnih pet do šest miliona eura u renoviranje postojećih prodavnica, jer su, kako je rekao, „potrošači sve zahtjevniji“.
Inflacija, nedostatak radne snage i pad produktivnosti glavni problemi privrede
Govoreći o stanju u privredi, Bokan je naveo tri ključna problema sa kojima se Crna Gora suočava: inflaciju, nedostatak radne snage i pad produktivnosti.
Posebno je upozorio na neravnotežu između privatnog i javnog sektora.
„U Crnoj Gori danas 120 hiljada ljudi radi u privatnom sektoru, a 80 hiljada u državnom. Ekonomija je u ozbiljnom ‘sendviču’: nekontrolisano zapošljavanje u javnoj upravi, svakodnevni odlasci radne snage u inostranstvo i ograničene marže koje ne smijemo podizati jer gubimo konkurentnost. Ovo je, u mojih 30 godina poslovanja, najveći izazov”, istakao je on.
Podsjetio je da Voli daje najveće plate u retailu, obezbjeđuje privatno zdravstveno osiguranje i ima, kako kaže, najbolji odnos prema zaposlenima u Crnoj Gori.
„I sve je to malo, jer zbog nedostatka radne snage produktivnost ipak pada. U poljoprivredi smo najveći proizvođač, ali ta proizvodnja zavisi od radnika koji nam svakog jutra dolaze iz Albanije. Bez njih bi se proizvodnja zaustavila“, kazao je Bokan.
Govoreći o pritiscima u sektoru maloprodaje, naglasio je da trgovci više ne mogu nekritički prihvatati zahtjeve dobavljača.
„Ne možemo svakodnevno povećavati cijene i gledati kako nam ljudi odlaze sa tržišta. Proći ćemo dobavljača po dobavljača, trend po trend, cijenu po cijenu. Očekujem burnu 2026, a sigurno i 2027. godinu. Bilo je puno panela i konferencija, a niko nije komentarisao da će biti ovako teških momenata”, kaže Bokan.
Posebno se osvrnuo i na pitanje rasta plata.
„Nije problem povećati plate za 100 eura, ali za veće iznose – bez balansa neminovno slijedi rast cijena i nova inflacija. Ne kažem da ćemo bankrotirati, ali danas govorimo o ozbiljnom problemu. Riješićemo ga, ali će neko imati više, a neko manje štete. Voli je lider i mi se možemo prilagoditi. A šta će biti sa manjima“, pita on.
Bokan je zahvalio EBRD-u na pozivu i dodao da mu je drago što je Emil Tedeschi optimističan.
„Interesantno je da razvijemo tu temu. Često pričamo o biznisu, često razgovaramo o tržištima, ja i ti, Emile. Razumijem zašto ste tako relaksirani – proizvođači su opušteniji u odnosu na maloprodajne lance. Mi jedva čekamo da se ova godina završi, jer smo na udaru potrošača. Vama je mnogo lakše da donesete odluku o novim cjenovnicima nego što je to nama kada te cijene treba predstaviti potrošačima”, istakao je Bokan.
Dodao je i da se u javnosti često stvara pogrešna percepcija.
„Niko ne kaže da je cijene podigao Atlantic ili MK grupa – uvijek je kriv Voli, kao lider na tržištu, i u većini slučajeva ispada da sam ja odgovoran. A pogledajte u kakvoj su situaciji proizvođači“, naveo je on.
Na pitanje moderatora da li spava mirno, Bokan je odgovorio:
„U prošlosti sam dobro spavao, ali kada pomislim na budućnost, nijesam optimista. Vjerujem da od naredne godine dolaze velike promjene kada je riječ o ponudi, radu maloprodajnih lanaca i potrebama potrošača. Moramo se pripremiti za ozbiljniju komunikaciju između proizvođača i trgovaca.“
MK grupa i investicioni planovi
Mihailo Janković, izvršni direktor MK Group je istakao da ta grupacija već gleda ka 2029. godini, jer su strateški planovi kompanije definisani do tada.
„Niko se nije nadao ovako velikim promjenama, ali stabilnost se više ne podrazumijeva. Sva dešavanja u regionu i šire prelila su se i na nas. Imamo i društvene proteste, blokade, bojkote maloprodavaca – sve to utiče na ukupnu potrošnju. Zato se fokusiramo na ono što možemo da unaprijedimo, iako postoji mnogo faktora van naše kontrole“, naglasio je Janković.
Plastično je opisao poslovnu realnost.
„Nekad se spremamo za trku na 100 metara, a kad izađemo na stazu, čekaju nas 400 metara s preponama. Na kraju se to pretvara u desetoboj. Dakle, treba biti spreman na sve i ulagati u ljude i znanje”, poručuje on.
Na pitanje moderatora koje je „tajno oružje“ MK Group, odgovorio je da ono ne postoji, da ne vjeruje u ‘mission Impossible’ već kontinuiran rad i investicije.
Gvoreći o ekonomskim pokazateljima, podsjetio je na procjene MMF-a, po kojima se u Srbiji trenutno rast svodi na 2,8%, a do 2030. na oko 3%.
“To je skroman rast, nedovoljan, a stopa se smanjuje i regionalno”, ocijenio je on.
Govoreći o investicionim odlukama, Janković je rekao da se u MK Group svaka ideja temeljno razmatra unutar tima.
„Unutar tima dobro prodiskutujemo i dođemo do zajedničkog rješenja. Imali smo veliku diskusiju oko fabrike alkohola, gdje je riječ je o investiciji od 42 miliona eura”, istakao je.
Govoreći o planovima, Janković je otkrio da se razmatra i gradnja nove fabrike u okviru kompanije Carnex.
„To bi bila ogromna investicija. Carnexove fabrike građene su šezdesetih godina i iscrpili smo mogućnosti za optimizaciju. Primijenili smo nove strategije i sada smo blizu odluke da uložimo u potpuno novu fabriku – vrijednost investicije bila bi oko 90 miliona eura”, naveo je on.
Na pitanje šta je „tas na vagi“ kada se odlučuje o tako velikim ulaganjima, Janković je bio jasan.
„Tas je uvijek povrat na uloženi novac i uloženu energiju – da li je bolje investirati u taj projekat ili neki drugi”, ističe on.
Tedeschi: Potrošač određuje granicu cijena – kafa ostaje dio svakodnevice
Predsjednik i izvršni direktor Atlantic Grupe, Emil Tedeschi tokom panela je istakao da proizvođači, distributeri i maloprodaja moraju razmišljati o tome koja je krajnja cijena prihvatljiva potrošaču.
“Ponosan sam na naš tim koji kupuje kafu – za narednu godinu već smo osigurali 80% potrebnih količina. To znači da smo na određeni način procijenili buduće trendove i spavam mirno, jer imam povjerenje u snagu brenda i usluge koje nudimo tržištu. Ali niko ne smije pretjerati – potrošač je taj koji na kraju određuje granicu”, rekao je Tedeschi.
On je istakao da nema objektivnog razloga zašto je cijena sirove kafe danas više nego tri puta veća nego prije nekoliko godina, ali da su na to uticale klimatske neprilike, špekulacije i geopolitička nesigurnost.
„Moramo se prilagoditi“, kazao je.
Prema njegovim riječima, kafa je proizvod koji ima snažnu emotivnu dimenziju jer podrazumijeva socijalizaciju, druženje i ritual.
“Ljudi će možda smanjiti konzumaciju – umjesto šest kafa popiće pet ako postane preskupa – ali će kafa ostati dio svakodnevice”, zaključio je Tedeschi.
Svijet, kaže, nema lidera, niti kapaciteta da se izbori sa krizama.
“Ne zato što su ti ljudi nekompetentni, već zato što ne postoji koncept. Svako gleda svoje nacionalno dvorište. SAD su nepredvidljive, kineska i zapadna civilizacija imaju suprotne poglede, a rezultat je stanje bez jasnog pravca“, kazao je Tedeschi.
On je poručio da će i za dvije godine, kada se ponovo okupe privrednici, glavna tema i dalje biti nestabilnost.
„Možda ćemo govoriti o sigurnosti, možda o novim tehnologijama i napretku, ali se nadam da nećemo govoriti o tragedijama“, dodao je.
Osvrnuo se i na Crnu Goru, istakavši da je turizam ključna ekonomska grana zemlje.
„Ako pitate modernog turistu, on će reći da putuje svijetom. Zato je važno ponuditi mu sigurnost hrane i vode, prirodne ljepote i kulturne sadržaje koje Crna Gora ima”, poručio je.
Šaponjić: Moramo da plivamo u situaciji u kojoj se nalazimo
Suosnivač i dioničar Nelt Grupe, regionalni lidera u oblasti distribucije, logistike i trgovine, Nebojša Šaponjić kazao je da na tržištu i u poslovanju nema uvijek idealnih uslova, te da moramo da plivamo u situaciji u kojoj se nalazimo i da pronalazimo najbolja rješenja iz onoga što nam je dostupno.
„Moramo da plivamo u situaciji u kojoj se nalazimo. Ljudi su sve…Ja sam ovdje najstariji i znam da će uvijek biti priča. Pa i za dvije godine doći će teža vremena nego danas. Prošli smo i rat devedesetih, bilo je zaista i gorih i težih situacija“, kazao je Šaponjić.
Kunosić: Teškoće za trgovce nisu samo lokalni problem, promjene su globalne
Izvršna direktorica Bingo Group, Ljiljana Kunosić kazala je da je protekla godina bila posebno zahtjevna za trgovce, uz stalne pritiske i izazove.
„Običnom čovjeku je teško da sagleda sve što se dešava i objavljuje. Ponekad je u takvim okolnostima najbolje šutati i sačekati da stvari prođu. Trgovci su pod stalnim pritiskom, ali to nije ništa novo – to su situacije s kojima se susrećemo već godinama“, istakla je Kunosić.
Dodala je da je kompanija morala donositi brze odluke i ograničavati poslovanje u pojedinim segmentima kako bi se prilagodila okolnostima.
„U svijetu danas ništa nije jednostavno, ali to nije problem samo u Bosni i Hercegovini. Velike promjene dešavaju se svuda – u Njemačkoj, širom Evrope, u svim industrijama, bilo da se radi o proizvodnji ili retailu“, kazala je Kunosić.
Ona je poručila da se nada da će za dvije godine konferencija biti održana u Bosni i Hercegovini. „Imamo divne ljude, prirodne ljepote i vjerujem da će tada i priča biti bolja“, zaključila je Kunosić
