Amerikanci su prvi u svijetu izveli nuklearni probu, u pustinji američke savezne države Novi Meksiko 16. jula 1945.
Od tada pa do 24. septembra 1996., kada je počelo potpisivanje CTBT-a, sprovedeno je više od 2000 nuklearnih proba, rekao je Robert Flojd, čelnik UN-ove Organizacije za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih proba (CTBTO), tijela UN-a.
Od 24. septembra 1996. izvedeno je samo nekoliko desetina proba i to u Indiji, Sjevernoj Koreji i Pakistanu.
Osam nuklearnih sila, uključujući Kinu, Sjevernu Koreju i SAD uprkos tome odbijaju ratifikovati istorijski ugovor, onemogućujući mu da formalno stupi na snagu i malo je naznaka da će promijeniti mišljenje, kažu analitičari.
„Živimo u puno boljem svijetu”, ustvrdio je Flojd, 63-godišnji Australijanac, u intervjuu za AFP u svojem uredu na sedmom spratu jednog od UN-ovih tornjeva u Beču.
Ugovor je postavio „globalne norme protiv nuklearnih proba”, dodao je.
„Jedina zemlja koja testira u ovom vijeku je Sjeverna Koreja”.
Kako bi se osiguralo da se nuklearne probe ne sprovode, CTBTO, koji ima godišnji proračun od oko 111 miliona eura, uspostavio je širom svijeta više od 300 postaja za praćenje koje mogu detektirati najslabije eksplozije u realnom vremenu.
Testiranje je postalo tabu
Ugovor je zaustavio širenje nuklearnog oružja „pretvorivši testiranje u tabu”, rekao je Žan-Mari Kolin iz francuskog ogranka Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN).
Ukupno 170 zemalja ratifikovalo je ugovor, uključujući nuklearne sile Veliku Britaniju, Francusku i Rusiju.
Nedostaju još Egipat, Indija, Iran, Izrael i Pakistan, kao i Kina, Sjeverna Koreja i SAD.
Flojd je rekao da želi razgovarati s tim državama o ratifikaciji ugovora kako bi zabrana nuklearnih proba postala zakonski obvezujuća, ali nije kazao kako namjerava prevladati dugogodišnju blokadu.
Kad bi ugovor stupio na snagu, CTBTO bi imao ovlast provoditi inspekcije na terenu.
U Vašingtonu se od bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona „niko se nije usudio” iznijeti tekst pred Kongres jer se republikanci odlučno protive njegovu potpisivanju, rekla je Emanuel Mejtr iz Fondacije za strateška istraživanja.
Peking pak kaže da čeka Vašington.
„I teško je zamisliti kako bi se Sjeverna Koreja mogla pridružiti CTBTO-u ako to ne učine SAD i Kina”, dodala je.
U januaru ove godine na snagu je stupio Ugovor o zabrani nuklearnog oružja.
On zabranjuje da 54 države koje su ga ratifikovale proizvode i čak posjeduju nuklearno oružje i druge nuklearne eksplozivne naprave.
Po Flojdu, to je „znak jačanja frustriranosti država koje ne posjeduju nuklearno oružje, a žele veći napredak u pogledu nuklearnog razoružanja”.
