Kultura
  • Portal Analitika/
  • Kultura /
  • Đurovićev „Sampas“ na Barskom ljetopisu: Priča puta koji traje do tačke kad prestajemo da ga pratimo

Roman crnogorskog pisca bio je u najužem izboru za nagradu NIN

Đurovićev „Sampas“ na Barskom ljetopisu: Priča puta koji traje do tačke kad prestajemo da ga pratimo

Treće književno veče, drugo posvećeno romanima na ovogodišnjem Barskom ljetopisu, održano je sinoć na platou ispred Dvorca kralja Nikole. Ilija Đurović, mladi crnogorski autor koji piše prozu, poeziju, drame i filmske scenarije, promovisao je knjigu „Sampas“.

Đurovićev „Sampas“ na Barskom ljetopisu: Priča puta koji traje do tačke kad prestajemo da ga pratimo Foto: Barski ljetopis/Dragica Orlandić
Portal AnalitikaIzvor

O ključnim idejama i motivima koji stoje iza ovog djela, sveukupnom položaju mladih regionalnih stvaraoca te njegovom odnosu prema književnim nagradama sa Đurovićem je razgovarala novinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek.

Roman „Sampas“ prati priču dvoje mladih koji napuštaju Crnu Goru u potrazi za nečim drugačijim, a kako ističe Đurović, isti je napisan kao priča puta i taj put traje do tačke kada mi prestajemo da ga pratimo.

Poema puta, kao neka formalna odrednica teksta, bio je moj odabir. Bilo mi je važno da pokušam da povežem dvije stvari. Ideju puta kao nečeg što traje i kao nečeg što mi, u ovom slučaju, u književnom vremenu hvatamo između korica, ne kao nešto što ima jasan početak i kraj, već nešto u šta se u jednom trenutku uključujemo i nakon toga ostavljamo za sobom. Fragment puta je onaj koji je u samom vremenu trajanja romana“, kazao je Đurović.

Dodao je da je „sa druge strane, poema je za njega značila neku vrstu priznanja čemu je kao pisac, i kao čitalac skloniji. “. 

„Sampas“, u izdanju beogradskih izdavača „Treći Trg“ i „Srebrnog drveta“, u ediciji „Buka&Bes“, ušao je u najuži izbor za NIN-ovu nagradu za 2021. godinu, što prema riječima autora, značilo kratkotrajnu, ali za knjigu i autora značajnu vidljivost. 

Kako je primjetila Erjavšek, moguće je da se događaju novi trendovi u romanopisanju na nivou regiona ukoliko se uzmu u obzir dva mala presedana vezana za NIN-ovu nagradu. Jedan od njih je ulazak Đurovićeve poetske knjige među šest najboljih romana, a drugi činjenica da je poezija osvojila nagradu. 

„Nadam se da je tako. Bilo mi je izuzetno drago što je nagradu dobila Milena Marković, za svoju poemu i time je na neki način i žiriju i publici jasno pokazala svoju namjeru da nije čak ni pokušala da sakrije da li je to poema ili roman. To je poema u svakom smislu, formalno i grafički oblikovana. Činjenica da je ona dobila nagradu za taj tekst je jako važna jer oslobađa pisce tog straha i panike pred nenapisanim romanom i razmišljanja o tome da se tek romanom ulazi u svijet književnosti“, zaključio je Đurović. 

Portal Analitika