Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović upozorila je za RTCG da bi neusvajanje ustavnih promjena u Skupštini odložilo evropski put Crne Gore za najmanje godinu i ugrozilo plan da država u predviđenom roku završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Ona je poručila da su naredne dvije sedmice ključne za postizanje političkog dogovora, ističući da strateški interes države mora biti ispred dnevne politike.
Na pitanje šta bi za Crnu Goru značilo ako parlament ne izglasa ustavne promjene i kakve bi to posljedice moglo imati po evropski put države Đurović odgovara da je to dio političke agende bez koje se proces pristupanja po dinamici kako je zacrtana ne može završiti.
"Bar ne u roku kako se i očekuje da ključni nosioci i politički akteri završe taj svoj dio posla. Znači, ako želimo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, ustavne izmjene treba da se izvrše i treba da budu blagovremeno pokrenute, da se o njima odlučuje u skladu sa ustavnim procedurama. I da se do kraja septembra pošalje jasna poruka iz Crne Gore da nema više političkih smetnji za zaustavljanje procesa pregovora", kazala je Đurović.
Kako je kazala, govorimo o dva završna mjerila i još jednoj inicijativi za promjenu Ustava koja je integrisana, i ako se na Kolegijumu predsjednika parlamenta dogovore, ide se u njihovo razmatranje.
"Međutim, važno je podsjetiti da se o ustavnim izmjenama glasa tri puta i da je zbog toga važno da se ova procedura pokrene u najkraćem mogućem roku, zato što između drugog i trećeg glasanja treba da bude javna rasprava najmanje u trajanju od 30 dana, što nas sve definitivno uvodi u septembar. Odnosno, glasanje je kritično zato što ako ono ne podrži promjenu Ustava na plenumu sa dvije trećine, ista se procedura ne može ponovo pokrenuti narednih 12 mjeseci, čime definitivno ulazimo u kašnjenje za završetak pristupnih pregovora. Znači, to prvo glasanje je ključno, odlučujuće, i ono otvara proceduru za promjenu Ustava. Sada se postavlja pitanje da li ono što ustvari nije sporno, šta se mijenja u Ustavu, da li to može biti manje važno od, da kažem, dnevno-političkih dogovaranja", ocijenila je Đurović.
Nadam se da će doći do dogovora između političkih aktera. Politička platforma koju je predložio dio opozicije je, smatra, dobra osnova za to.
"Još jednom ukazujem na Evropsku komisiju koja je pružila svoje dobre usluge posredovanja, i oko IBAR-a, oko mišljenja Venecijanske komisije za neke vrlo osjetljive propise kod nas, i bili su uspješni u tom mandatu. I ja bih zaista apelovala na njih da se i ovaj put svakako uključe, da pokažu dobru volju da pomognu. Mislim da bi to urodilo plodom, zato što bi se onda na pravi način prepoznao trenutak, i mogli bi da kažemo da bi jedino na taj način ustvari Crna Gora mogla da pobijedi. Da se sve partije dogovore i da idemo po evropskom modelu, da niko iz toga ne izađe kao gubitnik, da se svakom pruži prostor da glasa za svoju državu, za njen evropski put i za ustavne izmjene koje nisu sporne", istakla je Đurović.
5
Problem bi nastao i sa povlačenjem sredstava iz evropskog Plana rasta, mada Đurović smatra da taj monetarni efekat nije presudan.
"Ustavne promjene su i dio politika u oblasti vladavine prava koja je u reformskoj agendi značajno zastupljena i taj rok je istekao, ali u svakom slučaju postoji još jedan krug redistribucije sredstava. Neke zemlje su mnogo više izgubile, tako da ovdje nije presudan monetarni efekat, jer on može biti ponovo povećan i ponuđen Crnoj Gori u većem iznosu nego što smo ga izgubili. Ipak je presudna ustvari mjera koja se mora izvršiti, a to su ustavne promjene, da bi se mogla zatvoriti pregovaračka poglavlja 23 i 24. Još jednom ponavljam, nije presudan monetarni efekat, nego je presudan konačni rezultat, a to je da Crna Gora zatvori pristupne pregovore i da prema Briselu se pošalje jasna slika iz Crne Gore, da nam dnevna politika nije ispred strateškog interesa države", navela je Đurović.
Važno je, kaže, da se pošalje poruka da smo uz posredovanje Evropske unije došli do rezultata.
"Da se otvara put za ustavne promjene u dinamici tri glasanja, javna rasprava između drugog i trećeg glasanja, usaglašavanje kroz politički dijalog onoga što nije sporno, a to je da se Ustav zaista treba i mora mijenjati u ovom smjeru. Da se do toga dođe i da se napravi zajednički put, pa bilo to i kroz usaglašavanje nekih propisa sa direktivom, sa regulativom o zaštiti podataka o ličnosti. Neka se krene od konkretnih stvari, neka dođe do strateških odluka, ali sljedeće dvije sedmice su ključne, jer svaka kašnjenja, poslije ljeta, bi nas dovela u ozbiljan problem da se politički dio procesa pristupanja ne završi i da Crna Gora uđe ponovo u jedan prilično letargičan regionalni voz koji nas vodi u sljedeću dekadu pristupanja", zaključila je Đurović.
