“Država, čiji je osnovni strateški cilj pristupanje Evropskoj uniji, ne smije biti podložna korupciji, već mora pronaći najbolje metode borbe protiv ove pošasti koja izjeda naše društvo”, istakla je Đurović u izjavi za medije.
Prema njenim riječima, razarajući efekat korupcije ugrožava vitalne funkcije države i blokira bilo kakvu značajniju društvenu reformu.
“Nesporno je da korupcija podriva vladavinu prava i slabi povjerenje javnosti u javne institucije. Korupcija, kao opasna pojava, prodire u sve segmente društva i predstavlja krivično djelo kojim se ugrožava politički, ekonomski, privredni i moralni razvoj i prosperitet svake države”, navodi Đurović.
Nakon političkih promjena u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine bilo je, kaže Đurović, neophodno napraviti diskontinuitet sa ranijom praksom djelovanja političkih struktura i sprovesti istrage protiv onih koji su se ogriješili o građane i državu.
“Korak ka tome jeste skoro usvajanje Zakona o porijeklu imovine, čime će se konačno stvoriti preduslovi za preispitivanje porijekla imovine svakog državnog funkcionera i pojedinca, bez razlike kojoj političkoj strukturi pripada”, navodi Đurović.
Kako je istakla, najveća prijetnja demokratiji je korupcija onih koji su izabrani da vode, a takođe nijedna spoljna prijetnja ne može se mjeriti snagom korupcije koja postoji unutar sistema.
“Kao predsjednica Skupštine Crne Gore, zalagaću se za otvoren, transparentan i ozbiljan pristup u borbi protiv ove pojave koja ugrožava temelje naše države, kao i za stvaranje jakog zakonskog okvira koji će omogućiti da se uhvatimo u koštac sa njom temeljno i odgovorno. Neselektivna borba protiv korupcije je istinski patriotizam”, poručila je Đurović.
