Đurović je istakla da živimo u vremenu konstantnih kriza koje proizvode nove, globalne izazove sa kojima se Alijansa u kontinuitetu suočava i prilagođava kako bi uspješno odgovorila brojnim prijetnjama.
"U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, ona je pozdravila odluku o povećanju političke i praktične podrške partnerskim zemljama, ugroženim akcijama Rusije, posebno Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji i saopštila da je važno da NATO ostane angažovan na izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju sposobnosti, održavanju njihove političke nezavisnosti i državne suverenosti. U tom smislu, Crna Gora je i podržala izradu Paketa za izgradnju odbrambenih kapaciteta za Bosnu i Hercegovinu i izdvojila značajna finansijska sredsatva u tu svrhu. Crna Gora čvrsto vjeruje da je politika otvorenih vrata jedna od najuspješnijih politika NATO-a i raduje nas dalja afirmacija ovog pristupa, kazala je predsjednica Skupštine i istakla da pozdravljamo nedavno pristupanje Finske i da očekujemo da će Švedska postati članica NATO do predstojećeg samita u Viljnusu", navodi se u saopštenju,
Ona je, dodaju, naglasila da vidimo Ukrajinu kao dio evroatlantske porodice, te da je podrška koju pružamo godinama, a posebno od februara 2022. godine, jasan znak dugoročne posvećenosti Ukrajini. Snažno ćemo podržati konsenzus u Viljnusu o potrebi da ostanemo ujedinjeni i stojimo uz Ukrajinu koliko god je potrebno kako bismo joj omogućili da prevlada u sukobu sa Ruskom Federacijom, rekla je predsjednica Skupštine.
S obzirom da je 21 država članica Evropske unije ujedno i članica NATO, kao i četiri zemlje koje su u statusu kandidata za članstvo u EU, te da 90 odsto stanovništva EU živi pod okriljem NATO, jasna je potreba koordinacije aktivnosti u suočavanju sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima ove dvije organizacije.
"Crna Gora će ostati pouzdan partner koji kontinuirano uvećava izdvajanja za odbranu kako bi dostigla preporučenih 2% BDP, odnosno 20% od ukupnog odbrambenog budžeta za modernizaciju. U tom smislu, Đurović je naglasila da je za 2023. godinu, ranije od postavljenog cilja, izdvajanje po ovom osnovu u nivou od 2% BDP.
Imajući u vidu aktuelna dešavanja na Zapadnom Balkanu, predsjednica Đurović je pozvala na koordinisaniji pristup NATO-EU kada je u pitanju ovaj region jer Crna Gora to vidi kao važnu pretpostavku za njegovu ukupnu otpornost na sve izazove sa kojima se suočavamo", zaključuju se u saopštenju.
