Nesporno je vrlo ambiciozan cilj zatvoriti svih 15 pregovaračkih pogavlja do kraja godine, ali je to ostvarivo, to je, gostujući u 24 sata na Televiziji E, ocijenila predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović nakon što je Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još dva pregovaračka poglavlja Konkurencija (osam) i Carinska unija (29).
"Mi smo najveći dio stvari kao država već predali, proces je usaglašavanja i do kraja jula treba da se završi ono ključno zakonodavno i da se nastavi ova politička agenda koja je započeta sa otpočinjanjem procesa ustavnih promjena, što je bilo jako, jako važno i mislim da čak nijesmo ni bili svjesni koliko smo u jednom momenti mogli zaustaviti zajedno proces integracija da se naši politički akteri nijesu dogovorili - sreća, dogovorili su se i taj proces je počeo, tako da mislim ako ne bude problema na ovoj političkoj agendi koja je usaglašena ili nekih većih institucionalnih zastoja - ovaj cilj je ostvariv", poručila je Đurović.
Poglavlje konkurencije je, prema riječima Đurović, jedno od ekonomski najosjetljivijih poglavlja. Posljednje je otvoreno i puno je bilo, ističe ona, razgovora oko politike konkurencije i državne pomoći još od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
"Za privredu svakako znači, ali i za građane dosta dobrih stvari, mnogo manje zloupotrebe tržišnog položaja, monopola, kartela, nedozvoljene koncentracije, dogovora o cijenama i količinama, što će reći da onda tržište postaje uređenije, predvidljivije i transparentnije. Za građane to znači veći izbor roba po nižim cijenama, po boljim uslovima, za privredu to znači pravila konkurencije Evropske unije, prilagođavanje istim i naravno istovremeno jedno kontrolisana državna pomoć koja neće dovoditi u neravnopravan položaj one koji ne dobijaju na način koji nije ni primjeren evropskim standardima", rekla je Đurović.
Poglavlje osam (Konkurencija za građane), prema njenim riječima, znači veći izbor roba po nižim cijenama, po boljim uslovima, a za privredu to znači pravila konkurencije Evropske unije, prilagođavanje istim i istovremeno jasno kontrolisana državna pomoć.
"Dok poglavlje 29 (Carinska unija) znači jačanje carinskih kapaciteta u državi koja će biti spoljna granica zajedničkog tržišta Evropske unije", navela je Đurović.
Podsjeća da je na svakom sastanku Evropske komisije neko pitanje koje je vezano za politiku konkurencije i za dozvoljene koncentracije ili državne pomoći na, podsjeća ona, nivou tržišta od 450 miliona ljudi.
Za privrednike će biti od značaja, dodaje ona, uvoz i izvoz roba bez carinskih procedura na evropsko tržište, učešće u evropskim lancima snabdijevanja, veći kvalitet, bezbjednost roba i, kako ističe, zaštitu prava intelektualne svojine.
"Kod Carinske unije je puno izazova, jer smo mi mali sistem sa relativno malim carinskim kapacitetima, oni su se morali povećati i još bi trebalo da se povećaju", dodala je Đurović.
Mnogo je, smatra ona, urađeno na informacionim sistemima, uvezivanju, na početku elektronskog carinjenja - bez papirne carine, pojednostavljenje postupaka, prilagođavanje CTS konvencijama o tranzitu robe...
"I dosta toga je urađeno, ali u zajedničkoj pregovaračkoj poziciji kažu da se taj proces još mora nastaviti i da će se pratiti, što znači da carinski kapaciteti moraju još malo da ojačaju u državi koja će biti spoljna granica zajedničkog tržišta Evropske unije", istakla je Đurović.
Naglašava da treba dobro proučiti Nacrt ugovora Crne Gore i Evropske unije, koji je na engleskom, ali se i, podsjeća ona, prevodi i na sljedeća 23 službena jezika Evropske unije da bi se pripremilo za svečano potpisivanje.
"Tek posle potpisivanja ugovora ide proces ratifikacije, prvo je prozvan Evropski parlament i crnogorski parlament, a onda naravno nacionalni parlamenti u skladu sa svojim procedurama. Za nadati je da nećemo biti predmet referenduma ni u jednoj državi članici i da ćemo prihvatiti novu energiju politike proširenja i nova pravila, i ispregovarati ono što se može u najboljem interesu države Crne Gore i ući u taj proces ratifikacije sa dobrim vjetrom, računajući da on neće imati nekih ozbiljnijih bilateralnih zastoja", naglasila je Đurović.
Politika proširenja je zbog geopolitičkih okolnosti, kaže Đurović, postala jako važna i bliska evropskoj zajedničkoj spoljnoj politici i bezbjednosnoj politici i odbrani, ali istovremeno, objašnjava ona, garant da Evropa kao kontinent mora nastupati što jedinstvenije.
"Geopolitika je doprinijela da se afirmiše proširenja, vidimo to i evo svi govore super utorak, nije samo zbog Crne Gore, nego je tu i Ukrajina i Moldavija sa klasterom 6, tu je i Albanija sa prva tri zatvorena klastera, znači da to liči na onaj lijepi talas proširenja sa početka ovog stoljeća, kada je, mislilo se 12, ali ipak 10 država završilo proces i zajedno, kako podsjeća, ušli u Evropsku uniju 2004. godine", navela je ona.
To je, kaže, bilo veliko proširenje.
"I ovo je veliko i značajno - nama najznačajnije. Nadam se da ćemo se dobro držati kao država, kao državni projekat, kao projekat od javnog interesa, kao projekat dogovora ključnih političkih aktera i da će tako i ostati i da ćemo pratiti dinamiku zatvaranja, konsolidacije, parafiranja, potpisivanja, ratifikacije i dva jako dobra argumenta koji su svakako početak pisanja Ugovora, koji je faktički već u nacrtu, samo se još nije podijelio sa nama i vrlo se detaljno radi na njemu, nekoliko je sastanaka mjesečno radne grupe i naravno finansijski paket...", kazala je Đurović.
To je, ističe ona, ta razlika koja nas odvaja od drugih zemalja Zapadnog Balkana.
"I čini da stičemo utisak i dojam da zaista i u zemlji i u Evropskoj uniji otvorena su vrata za Crnu Goru", zaključila je Đurović.
13
