“Kako je nakon četiri godine utvrdio ASK, Bošković je na sjednici 21. juna 2021. godine, na sjednici Savjeta Agencije za AVM usluge, glasanjem za sopstveni izbor na funkciju predsjednika Savjeta, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. Nejasno je zašto je ASK četiri godine utvrđivao ono što je svima bilo jasno u junu 2021. godine. Zakon o audiovizuelnim uslugama takođe propisuje da se član Savjeta mora izuzeti iz glasanja u situacijama kada se odlučuje o njegovom interesu”, kazao je on.
Ta činjenica, kako dodaje, morala je biti poznata Boškoviću, s obzirom na to da su članovi Savjeta Agencije na sjednici dobili pravno tumačenje od nadležne službe.
“Zakonitost postupka nije zanimala, osim Branka Boškovića, ni člana Savjeta Edina Koljenovića kao ni tadašnjeg člana ovog tijela Borisa Raonića. Koliko je čitav postupak bio smišljeno nezakonito sproveden govori i činjenica da je izbor predsjednika Savjeta Agencije sprovoden u okviru tačke “razno” i bez tajnog glasanja, kako procedura nalaže. Na sjednici Savjeta je većina članova predvođena Borisom Raonićem bez bilo kakvog pojašnjenja izabrala novog predsjednika iako je mandat tadašnjeg presjednika Savjeta Ranka Vujovića trajao još jedan mjesec”, saopštio je Đurović.
Nezakonitim djelovanjem tri člana Savjeta, dodaje on, tada je omogućeno Branku Boškoviću da dođe na funkciju predsjednika ovog tijela.
“Ako se od članova Savjeta Edina Koljenovića i Borisa Raonića nije moglo očekivati poštovanje zakona, to se ipak očekivalo od univerzitetskog profesora Boškovića. Cilj nezakonitog preuzimanja Agencije bila je trgovina sa politčkim partijama koje su kasnije pomogle Borisu Raoniću da bude nezakonito izbaran za generalnog direktora RTCG. Koliki su troškovi nastali za Agenciju po osnovu službenih putovanja i drugih aktivnosti nezakonitog predsjednika ostaje da se vidi. Takođe se otvara pitanje zakonitosti svih postupaka koje je sproveo Savjet uključujući razrješenje bivšeg direktora Agencije”, ističe on.
Kako kaže, sada se postavlja pitanje ko će sazivati sjednice Savjeta koji ima tri člana od ukupno pet koliko je zakonom propisano.
“To suštinski znači da Savjet ne može da radi svoj posao jer sjednice zakazuje predsjednik Savjeta. Kao drugostepeni organ koji odlučuje po žalbama emitera i drugih lica, Savjet ne može funkcionisati. Na koji način će se donijeti finansijski plan za nerednu godinu, drugi akti važni za rad ove institucije, odgovor treba da dajuAndrija Mandić, Milojko Spajić, Milan Knežević, Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Nik Đeljošaj, Vladimir Joković”,navodi Đurović.
Podsjetio je i da skupštinska većina predvođena Andrijom Mandićem već 15 mjeseci blokira izbor dva nova člana Savjeta Agencije jer su svjesni činjenice da izborom novih članova više ne bi imali politički uticaj nad ovom Agencijom, koja je ključni regulator tržišta elektronskih medija.
“Ukoliko skupštinska većina bude ponovo vršila opstrukciju primjene zakona i ne izabere tokom decembra dva nova člana Savjeta (predstavnika NVO iz oblasti medija i predstavnika Crnogorske akademije nauka) Agencija će biti potpuno van funkcije”, dodao je on.
Iz Media centra podsjećaju da je postupak imenovanja dva nova člana Savjeta u toku i da dokumentacija kandidata treba da bude predata Skupštini Crne Gore do 11. decembra.
“Do koje mjere se postupak imenovanja novih članova opstruira od skupštinske većine govori i poziv poslanice PES-a Jelene Nedović da NVO promjene kandidata jer im aktuelni kandidat aktivnih NVO u oblasti medija nije po volji. Skupštinska većina traži kontrolisanog predstavnika tkz. NVO koji će slušati naloge političkih partija. Imenovanje dva člana Svjeta Agencije je obaveza koja je pomenuta i u Izvještaju Evropske komisije ali to skupštinskoj većini ne znači očigledno ništa jer ni sudije Ustavnog suda nije izabrala a to je takođe tražila Evropska komisija”, saopštio je, između ostalog, Đurović.
