Kad je riječ o crnogorskim institucijama, kaže Đuričković, i Brisel je odustao od ambicije da će one biti reformisane do okončanja pregovora ili do ulaska u Evropsku uniju.
“Sad je već izvjesnije i imali smo takvu vrstu poruka da će se taj proces reformi odvijati i po postanku Crne Gore punopravnom članicom. Šta će to značiti - da li ćemo imati taj ugovor o pristupanju koji će možda imati neke klauzule koje do sada nijesu bile tipske za države koje su pristupale ili ćemo možda imati neki status koji je malo drugačiji u odnosu na druge punopravne članice - to ostaje da vidimo. Ono što smo imali prilike u proteklih nedjelju dana ili dvije nedjelje da čujemo je da će, ukoliko se želi dobiti povjerenje svih država članica da Crna Gora pristupi u skorije vrijeme Evropskoj uniji, oni sigurno imati uslove da se u pristupnom ugovoru stave klauzule koje će omogućavati da se tranzicija, to jest reforma institucija do onoga novoa do koga treba da budu, sprovodi i da postoje garancije da je to vremenski ograničeno, da se na taj način u konačnom pokušaju suzbiti anomalije kojima smo svi svjedočili u protekle dvije godine i to je tehnički dio priče ”, rekao je Đuričković.
Raduje ga, kaže, što se sve više čuju političke poruke od evropskih zvaničnika, koje dominantno u Crnoj Gori kreiraju javno mnijenje, društvenu klimu i izazivaju najviše problema.
“Baš je na konferenciji ambasador EU Johann Satler rekaoda treba da se zaustavi priča oko nacionalnih tema, podjela, identitetskih tema, da se više ne podgrijavaju u društvu i da se fokus stavi na neke druge stvari. Pravo da vam kažem, kao neko ko pripada opozicionom subjektu, ja bih čak mogao i ovako na prvu loptu da kažem da sam potpuno saglasan sa time, ali ajde da odemo i korak dalje”, istakao je Đuričković.
Smatra da u cijelom procesu postoje dvije strane i dva interesa, od čega je jedan interes građana Crne Gore, a drugi, kako kaže, interes Brisela, jer su, ističe on, evropski zvaničnici u više navrata za kratko vrijeme naglasili potrebu Brisela da se proces proširenja nastavi.
Vjeruje da je Briselu potrebno proširenje bez obzira na stanje na terenu, dodaje on, što su porukama izjavili Sattler, Kos i Kalas, koji smatraju da se neki problemi mogu riješiti i nakon ulaska Crne Gore u EU.
“Tu se odvijaju dva procesa. Jedan je proces zadržati EU optimizam unutar EU, unutar država članica, što je jako bitno da se desi, jer ako nemate unutar EU pozitivno mišljenje po pitanju proširenja na zemlje Zapadnog Balkana, ako tu nemate podršku, onda je čitava ova pričauzaludna. Upravo je to izjavila Marta Kos, da je to po prvi put da se EU usklađuje unutar nje same, a da se paralelno sa tim odvija i proces integracija. Da je takva politika sticajem okolnosti bila na snazi 2014.godine, ili 2012. kad smo započeli pregovore Crna Gora bi vrlo vjerovatno završila pregovore i bila punopravna članica već 2018. ili 2019.godine najkasnije”, zaključio je Đuričković.
