Lovćen nije prostor za „predosjećaje“, zavjete koji služe interesima druge države, niti političke poruke koje dolaze izvan ustavnog i državnog okvira Crne Gore, kao što ni Cetinje, kao temelj identiteta crnogorske slobode, nije prostor gdje se mogu testirati granice strpljenja ili relativizovati istina. Granice tolerancije države prema takvim narativima moraju biti vrlo jasne: sloboda izražavanja ne može i ne smije biti paravan za negaciju države, njenog identiteta i istorijske istine, poručio je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković.
Đurašković je u razgovoru za Portal ETV govorio o aktuelnim društveno-političkim dešavanjima, odnosu države prema istorijskom revizionizmu, posljedicama tragičnih događaja koji su potresli Cetinje i Crnu Goru, mjerama podrške zajednici, kao i o dinamici realizacije ključnih infrastrukturnih projekata u prethodnoj i 2026. godini.
Kapela Karađorđevića u crnogorskoj javnosti, a posebno na Cetinju, doživljava se kao simbol okupacije Crne Gore i poništenja njenog državnog identiteta. Smatrate li izjave mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija Mićovića "da predosjeća obnovu kapele" političkom provokacijom i direktan udar na istorijsko i dostojanstveno pamćenje Crne Gore?
Đurašković: Pitanje kapele Karađorđevića na Lovćenu odavno je prestalo da bude stvar ličnog osjećaja ili pojedinačnih tumačenja. To je duboko političko i istorijsko pitanje, koje u sebi nosi simboliku nasilnog prekida crnogorske državnosti i pokušaja da se, preko tog mjesta i Njegoševog imena, preinači istorijska istina. Zbog toga svaka izjava o njenoj navodnoj „obnovi“, pa makar bila upakovana u vjersku ili kulturnu retoriku, mora biti prepoznata kao ono što jeste – svjesno provociranje i pokušaj oživljavanja narativa koji su Crnoj Gori već nanijeli ogromnu štetu.
Dakle, Lovćen nije prostor za „predosjećaje“, zavjete koji služe interesima druge države, niti političke poruke koje dolaze izvan ustavnog i državnog okvira Crne Gore, kao što ni Cetinje, kao temelj identiteta crnogorske slobode, nije prostor gdje se mogu testirati granice strpljenja ili relativizovati istina.
Želim da budem potpuno jasan: dok je Cetinja i dok ima ljudi koji iskreno i dostojanstveno stoje iza crnogorske državnosti, Lovćen neće biti poligon za tuđe političke projekte. Crna Gora je obnovila svoju nezavisnost voljom građana, a svoju istoriju i identitet neće prepustiti nikakvim pokušajima prepakivanja, relativizacije ili brisanja jer je naša obaveza da čuvamo ono što smo naslijedili i da ga ostavimo budućim generacijama – slobodno, istinito i nepokoreno.
Đe su, po Vašem mišljenju, granice tolerancije države prema istorijskom revizionizmu i simbolima koji za veliki dio građana predstavljaju negaciju Crne Gore kao države, poput poklona slike „kapele na Lovćenu" koju u svojim pośetama praktikuje predśednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić
Đurašković: Nažalost, bojim se da pitanje granica tolerancije više nije teorijsko, jer smo ih kao društvo odavno prešli. Kada u najvišim državnim institucijama sjede ljudi koji otvoreno ili prikriveno negiraju crnogorsku državnost, njen identitet i istorijsku posebnost, onda to predstavlja ozbiljan institucionalni problem jer država ne može i ne smije biti neutralna prema onima koji koriste funkcije kako bi potkopavali same temelje na kojima ona počiva.
U tom kontekstu, kada se simboli koji za veliki dio građana predstavljaju negaciju Crne Gore kao države normalizuju u javnom i institucionalnom prostoru, država šalje poruku slabosti i odsustva jasne vrijednosne orijentacije. Smatram da granice tolerancije države prema takvim narativima moraju biti vrlo jasne: sloboda izražavanja ne može i ne smije biti paravan za negaciju države, njenog identiteta i istorijske istine. Tako treba posmatrati i gest predsjednika Skupštine Crne Gore, koji u okviru zvaničnih posjeta poklanja sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, promovišući narativ koji produbljuje podjele i ide u prilog ideologijama koje Crnu Goru ne doživljavaju kao samostalnu državu. Mandić svojim djelima i izjavama najbolje govori o sebi.
Kako kao gradonačelnik Cetinja ocjenjujete recentne javne aktivnosti i izjave određenih sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) koje dio javnosti smatra revizionističkim - primjerice glorifikaciju Pavla Đurišića i pokušaje reinterpretacije uloge pokreta u Drugom svjetskom ratu?
Đurašković: Sa velikom zabrinutošću posmatram javne aktivnosti i izjave koje pokušavaju da rehabilituju ideologije i ličnosti čije je istorijsko djelovanje neraskidivo vezano za zločine, kolaboraciju i stradanje nedužnih ljudi. U tom smjeru, glorifikacija Pavla Đurišića i pokušaji reinterpretacije uloge četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu predstavljaju najbolji primjer istorijskog revizionizma koji duboko vrijeđa antifašističko nasljeđe Crne Gore.
Crna Gora je svoju savremenu državnost, ali i međunarodni ugled, gradila na vrijednostima antifašizma, i zato pokušaji da se ratni zločinci predstave kao heroji ili „žrtve istorije“ predstavljaju moralni sunovrat i direktan udar na temelje na kojima počiva moderna, građanska i evropska Crne Gora.
Kako komentarišete zabrinutost dijela građana i nevladinih organizacija da ovakvi narativi umanjuju ili relativizuju antifašističku tradiciju Crne Gore, koja je jedan od temelja savremenog državnog identiteta?
Đurašković: Zabrinutost građana i civilnog sektora je potpuno opravdana. Relativizacijom antifašizma ugrožava se naša istorija ali i budućnost, jer društvo koje nije sposobno da jasno osudi zlo, ostaje ranjivo na njegove savremene oblike.
Osjećam potrebu da Cetinje, kao simbol crnogorske slobode, otpora i antifašističke borbe, ima obavezu da jasno i nedvosmisleno kaže da u Crnoj Gori nema mjesta za veličanje ratnih zločinaca, niti za prekrajanje istorije u korist ideologija koje su poražene i moralno i civilizacijski.
Da li smatrate da su ovakvi narativi u Crnoj Gori u suprotnosti sa ciljevima koji se odnose na evropske integracije i multietničku stabilnost?
Đurašković: Apsolutno. Vrlo svjesno se ovakvi narativi plasiraju u trenutku kada Crna Gora teži evropskim vrijednostima, koje su nastale upravo na jasnom otklonu od fašizma, na kulturi sjećanja i nedvosmislenoj osudi zločina i zločinaca. Država koja želi da bude dio takve zajednice ne može tolerisati veličanje ratnih zločinaca i njihovo prećutno opravdavanje u javnom prostoru, jer društvo koje relativizuje zločine, rehabilituje kolaboracioniste ili negira sopstvenu antifašističku tradiciju šalje poruku da još nije spremno da te vrijednosti u potpunosti usvoji.
Prijestonica daje punu podršku donošenju Markovog i Mašanovog zakona: Država mora odlučno i sistemski odgovoriti na sve bezbjednosne izazove
Uprava policije još nije dala jasne odgovore na pitanja Vesne Pejović, majke i babe stradalih u masakru u Medovini, niti su do danas preuzeli odgovornost za mjere koje bi spriječile tragedije 2022. i 2025. godine, uprkos mjesecima protesta i blokada puta Cetinje - Podgorica. Kao gradonačelnik, šta se uradili da lokalne vlasti zahtijevaju odgovornost institucija i osiguraju da se ovakve tragedije više ne ponove, i kakvu poruku šaljete građanima koji mjesecima traže odgovore?
Đurašković: Nakon tragedije koja se dogodila, odmah sam inicirao sjednicu Skupštine Prijestonice, na kojoj su usvojeni zaključci kojima smo jasno i nedvosmisleno zahtijevali konkretno djelovanje i odgovornost nadležnih organa i državnih funkcionera. Ti zaključci su proslijeđeni Vladi Crne Gore i čitavom nizu državnih institucija, uz insistiranje na njihovoj realizaciji.
Polazeći od činjenice da se posljedice ovakvih tragedija ne završavaju onog dana kada se dogode, već ostavljaju duboke i dugotrajne posljedice po cijelu zajednicu, pokrenuli smo sistemsku psihološku i psihosocijalnu podršku građanima. Formiran je Operativni tim koji okuplja lokalne i državne institucije, zdravstveni i socijalni sistem, kao i stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja, uz značajnu podršku međunarodnih partnera.
Kao trajni odgovor na potrebu za kontinuiranom brigom o mentalnom zdravlju, formiran je servis „Kuća zdravlja“, zamišljen kao dugoročno mjesto podrške pojedincima, porodicama i ranjivim grupama, sa posebnim fokusom na prevenciju, savjetovanje i osnaživanje zajednice za suočavanje sa traumama i izazovima.
Uporedo s tim, započete su aktivnosti na unapređenju bezbjednosti u gradu kroz uspostavljanje savremenog sistema video-nadzora, u saradnji sa nadležnim državnim institucijama, uz puno poštovanje zakonskih procedura i zaštite prava građana. Očekujem da će ovaj sistem biti izgrađen i instaliran do kraja 2026. godine.
Koristim priliku da istaknem da Prijestonica Cetinje daje punu podršku donošenju Markovog i Mašanovog zakona, kao važnom iskoraku ka unapređenju bezbjednosnih mehanizama i snažnijoj zaštiti građana, uz jasnu poruku da država mora odlučno i sistemski odgovoriti na sve bezbjednosne izazove.
Posebnu pažnju usmjerili smo ka djeci i mladima, kroz niz obrazovnih, kulturnih, sportskih i preventivnih programa, sa uvjerenjem da je upravo rad sa mladima ključan za dugoročni oporavak i otpornost zajednice. Naš cilj nije bio kratkoročni ili simboličan odgovor, već stvaranje održivog sistema podrške, sigurnosti i povjerenja.
Sve što smo radili, i što i dalje radimo, vođeno je jasnom idejom da Cetinje, i nakon najtežih iskušenja, ostane grad koji brine o svojim ljudima — grad koji se ne povlači pred traumom, već je pretvara u odgovornu akciju i trajnu obavezu prema svakom građaninu.
Rješavanje vodosnabdijevanja i otpadnih voda među ključnim prioritetima Prijestonice u 2026. godini
S gradonačelnikom Cetinja razgovarali smo i o postignutim rezultatima, ali i planovima za 2026. godinu u kojoj najavljuje dodatno unapređenje efikasnosti, dinamike realizacije i kvaliteta sprovođenja projekata u interesu građanki i građana Cetinja.
Da li ste zadovoljni ostvarenim rezultatima i nivoom realizacije planiranih projekata u 2025. godini?
Đurašković: Zadovoljan sam ostvarenim rezultatima i nivoom realizacije planiranih projekata, posebno imajući u vidu složenost pojedinih procesa i izazove sa kojima se kao lokalna samouprava suočavamo.
Posebno želim istaći da je Prijestonica Cetinje u proteklom periodu imala maksimalnu realizaciju kapitalnog budžeta, što najčešće nije slučaj u Crnoj Gori, a što potvrđuje ozbiljnost pristupa, odgovorno upravljanje i sposobnost lokalne uprave da planirane projekte pretvori u konkretne rezultate. Rizikovaću da eventualno zvučim neskromno, ali sam uvjeren da je u prethodne četiri godine urađeno više nego u protekle tri decenije, naročito kada je riječ o infrastrukturnim i razvojnim projektima.
Istovremeno, svjesni smo da postoje projekti koji zahtijevaju dodatno vrijeme i angažman, naročito oni koji podrazumijevaju kompleksne procedure, višefaznu realizaciju i saradnju sa državnim institucijama. Upravo zbog toga, fokusirani smo na kontinuitet rada, odgovorno planiranje i završetak započetih projekata u skladu sa definisanom dinamikom.
Rezultate koje smo postigli smatram snažnim temeljem za naredni period, uz jasno opredjeljenje da u narednoj godini dodatno unaprijedimo efikasnost, dinamiku realizacije i kvalitet sprovođenja projekata u interesu građanki i građana Cetinja.
Kako ocjenjujete nivo izdvajanja sredstava za Cetinje iz državnog budžeta i da li smatrate da je ono adekvatno za potrebe Prijestonice?
Đurašković: Može se reći da je nivo izdvajanja sredstava za Prijestonicu iz državnog budžeta u ovom trenutku korektan. Pored sredstava koja se obezbjeđuju u skladu sa Zakonom o Prijestonici, zahvaljujući kvalitetnoj komunikaciji i saradnji sa predsjednikom Vlade i predsjednikom države, obezbijeđena su i dodatna sredstva za realizaciju značajnih razvojnih projekata.
Takav je slučaj sa projektom izgradnje žičare od Kuka do Ivanovih Korita i Cetinja, za koji je, mimo sredstava definisanih Zakonom o Prijestonici, obezbijeđeno dodatnih 60 miliona eura iz državnog budžeta. Takođe, obezbijeđena su sredstva u iznosu od cca 15 miliona eura za rekonstrukciju puta Ulići – Rijeka Crnojevića, koji će biti transformisan u savremeni magistralni pravac. Dodatno, iz državnog budžeta biće finansirana i izgradnja sportske sale za potrebe OŠ „Lovćenski partizanski odred“, čija je vrijednost procijenjena na cca 2,5 miliona eura.
Dakle, u ovom trenutku, Prijestonica ima dogovorenu i izvjesnu realizaciju velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata koji će biti finansirani sa gotovo cca 80 miliona eura novih sredstava iz državnog budžeta, mimo sredstava predviđenih Zakonom o Prijestonici. Ovo je rezultat kontinuirane posvećenosti i odgovornog rada gradske uprave, koja kroz kvalitetno planiranje, stalno projektovanje i visoku realizaciju kapitalnog budžeta opravdava dodatnu finansijsku podršku, kako iz državnog budžeta, tako i od međunarodnih partnera.
Koje su prioritetne oblasti i projekti za lokalnu upravu u 2026. godini i na šta će Uprava biti posebno fokusirana u radu?
Đurašković: Pored ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta, jedan od ključnih prioriteta lokalne uprave u narednoj godini biće rješavanje pitanja vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda, kao najvažnijih i najosjetljivijih infrastrukturnih izazova za Cetinje.
U tom cilju, u prethodnom periodu pokrenuta su dva velika i dugoročno izuzetno važna projekta. Kada je riječ o vodovodnoj mreži, cilj projekta je trajno unapređenje sistema vodosnabdijevanja i obezbjeđivanje stabilnog, kvalitetnog i kontinuiranog snabdijevanja vodom za sve građane.
Projekat unapređenja vodovodne infrastrukture planiran je u šest faza, od kojih je treća faza trenutno u realizaciji, na području naselja Bajice i kružnog puta kroz Donje selo. Projekat obuhvata kompletnu rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže i izgradnju nedostajuće infrastrukture, izgradnju transportnog cjevovoda i pumpne stanice, kao i izgradnju solarne elektrane, čime se dodatno doprinosi energetskoj efikasnosti sistema.
Ukupna procijenjena vrijednost projekta „Unapređenje sistema snabdijevanja vodom u Prijestonici Cetinje“ iznosi oko 19 miliona eura, od čega je 12,6 miliona eura obezbijeđeno kao bespovratna sredstva kroz Zapadno balkanski investicioni fond (WBIF). Preostali dio finansiranja obezbijediće se kroz kreditno zaduženje kod Evropske investicione banke u iznosu od 4 miliona eura, dok će ostatak sredstava biti obezbijeđen iz kapitalnog budžeta Prijestonice.
Paralelno sa ovim aktivnostima, nastavljeni su radovi na projektu izgradnje sistema za tretman otpadnih voda, kojim se rješava još jedan višedecenijski problem Cetinja. Ovaj projekat obuhvata kanalisanje i odvođenje poplavnih, atmosferskih i fekalnih voda od glavnog ponora do istražne štolne, sanaciju glavnog ponora, kao i izgradnju saobraćajnice od Štamparije do Belvederske ulice, sa kompletnom nedostajućom infrastrukturom. Rekonstrukcijom Belvederske ulice i sanacijom ponora je započeta I faza velikog projekta i iznosi cca 2,5 miliona eura.
Kada je riječ o razvojnim projektima, jedan od najvažnijih prioriteta u narednoj godini biće stvaranje uslova za izgradnju hotela „Lokanda“, uz rekonstrukciju Studentskog trga i izgradnju podzemne garaže sa dvije etaže. Riječ je o projektu od višestrukog značaja za Cetinje, čijom realizacijom će grad dobiti savremeni turistički kapacitet, dodatno podstaći privredni razvoj i otvoriti nova radna mjesta.
Želim posebno istaći i projekat izgradnje žičare od Kuka do Ivanovih korita i Cetinja, koji predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih projekata za Prijestonicu. U saradnji sa Ministarstvom javnih radova, raspisan je tender za projektovanje i izgradnju ove žičare, čija je procijenjena vrijednost 60 miliona eura. Realizacijom ovog projekta otvaraju se nove mogućnosti za razvoj turizma, zapošljavanje i stvaranje dodatne vrijednosti za lokalnu ekonomiju.
Lokalna uprava će i u narednom periodu biti posvećena sprovođenju ovih razvojih infrastrukturnih projekata, jer oni predstavljaju osnov za dugoročni razvoj, punu ekonomsku valorizaciju svih turističkih potencijala i poboljšanje uslova života građanki i građana Prijestonice.
