Odbornici Skupštine Prijestonice Cetinje razmotrili su na današnjoj sjednici Izvještaj o radu gradonačelnika, organa lokalne uprave i službi za 2025. godinu.
O uspješnosti i rezultatima gradske uprave, prema riječima gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića, najbolje govori rast budžeta Prijestonice od 2021. godine do 2025. godine.
Zatekli smo budžet od 7 miliona, danas smo na budžetu od 17 miliona. Dakle, to je rast od dva i po puta i mislim da dovoljno govori o onome što su gradska uprava, ali i odbornici koji su prije svega podržavali ovu vlast, uradili – istakao je Đurašković.
On je naglasio da to nije samo rast prihoda po osnovu zakona, već prije svega važan rast sopstvenih prihoda. Podsjetio je prisutne da su ranije kritikovali naplatu poreza na nepokretnost, a da je taj porez sa 500.000 eura iz 2022. godine danas došao na plan od 1.300.000 eura, za koji vjeruje da će do kraja 2026. godine biti premašen. Sopstveni prihodi su u odnosu na 2021. godinu porasli za više od 100%.
Đurašković je pozvao na provjeru podataka u Ministarstvu javne uprave ili bilo kojem drugom državnom organu kako bi se vidjelo koja je gradska uprava danas lider kada je u pitanju realizacija kapitalnog budžeta.
Nema ni jedne gradske uprave, a o glavnom gradu i da ne govorim, koja ima stoprocentnu realizaciju kapitalnog budžeta. Mi smo na današnji dan, sa svim ugovorenim poslovima, na 70% realizacije kapitalnog budžeta za 2026. godinu – rekao je Đurašković, dodajući da će kapitalni budžet biti ostvaren 100%, dok će ugovoreni poslovi biti daleko iznad tog procenta.
On se osvrnuo i na izazove sa kadrovskim kapacitetima, navodeći da Sekretarijat za investicije ima svega pet ili šest zaposlenih, Sekretarijat za komunalne poslove i prostor oko 13 zaposlenih, a Sekretarijat za obrazovanje, sport i mlade oko 12 zaposlenih, uz veliki deficit stručnih zanimanja poput građevinskih inženjera i arhitekata.
Gradski stadion
Govoreći o kapitalnim investicijama, Đurašković je detaljno objasnio status projekta gradskog stadiona, koji traje od 2017. godine kroz partnerstvo Fudbalskog saveza Crne Gore, Vlade i Prijestonice. Istakao je da je Prijestonica sve svoje obaveze završila još prije dvije godine, te da je preuzela i dodatnih najmanje 200.000 eura investicija kako bi ubrzala završetak projekta.
"Možda smo mogli otvoriti stadion i u novembru mjesecu prethodne godine, on je relativno završen. Ali ne želimo da izvršimo tehnički prijem objekta dok svaka sitnica ne bude dovedena u funkcionalnu fazu kako je to predviđeno glavnim projektom", poručio je gradonačelnik.
On je objasnio da bi prevremeno preuzimanje stadiona značilo preuzimanje tuđih grešaka iz prošlosti, loših izvođača i lošeg projekta na teret građana Cetinja.
„Neka država završi sve svoje obaveze do kraja i nakon toga ćemo otvoriti gradski stadion“, poručio je Đurašković.
Hotel Lokanda
Što se tiče hotela Lokanda, Đurašković je naveo da je Prijestonica realizovala prvo javno-privatno partnerstvo u Crnoj Gori, ali da su se nakon definisanja nacrta ugovora pojavili poreski izazovi zbog kojih privatni partner nije želio da ide dalje u proces.
Zbog toga se, kako je objasnio, prešlo na novi model pa će Prijestonica sama graditi hotel Lokanda sa podzemnom garažom na Trgu umjetnika i uređenjem tog prostora.
Lokanda je, kako je podsjetio, zaštićeno kulturno dobro i ne može biti prodata drugom subjektu.
Gradonačelnik očekuje da će najkasnije do septembra raspisati tender za projektovanje, a da će glavni projekat imati do kraja godine, što bi omogućilo raspisivanje tendera za izgradnju u prvom kvartalu naredne godine.
Park 13. jul
Đurašković je kazao da je u toku i tenderski postupak za rekonstrukciju Parka 13. jul, gdje se čeka saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nakon čega će tender biti raspisan.
Nova vodovodna mreža i sanacija Ponora
Đurašković je izdvojio izgradnju nove sekundarne vodovodne mreže kao jedan od dva infrastrukturno najvažnija projekta vrijedna 12,6 miliona eura. Od tog iznosa, 12,6 miliona su bespovratna sredstva obezbijeđena iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira, dok je 4 miliona eura povoljan kredit Evropske investicione banke.
"Trend naših finansijskih politika je bio da ne ulazimo u nova zaduženja, i mi to nijesmo radili, posebno ne za tekuću potrošnju", objasnio je Đurašković.
Očekuje se da tenderska komisija u narednih mjesec dana donese odluku o izboru izvođača radova, kako bi ovaj istorijski projekat započeo u oktobru.
Projekat će, kako je dodao, trajati oko pet godina, nakon čega će Cetinje, kako je istakao,imati apsolutno stabilno vodosnabdijevanje.
Đurašković je naglasio da je gradska uprava u svim saobraćajnicama čiju je rekonstrukciju radila već uradila novu kanalizacionu i vodovodnu mrežu.
Drugi važan projekat odnosi se na Ponor na Donjem polju i tretman otpadnih voda. Prva faza je, kako je objasnio gradonačelnik, započeta kroz rekonstrukciju Vučedolske ulice.
Đurašković je kazao da projekat rađen prije 15 godina nije podrazumijevao potpuno zatvaranje i sanaciju Ponora, te da se sada radi na izmjeni projekta kako bi se našlo rješenje za ovaj višedecenijski problem.
Smanjenje duga i stabilne finansije
Gradonačelnik je naglasio da dug Prijestonice konstantno opada, krediti se vraćaju redovno, a zarade se isplaćuju bez kašnjenja. Do kraja 2027. godine Prijestonica će, kako je kazao, izaći iz svih kreditnih obaveza koje je naslijedila, čime će se otvoriti prostor za kreditno zaduživanje isključivo za kapitalne investicije.
Trenutni dug je, kako je istakao, manji za najmanje dva miliona eura i konstantno se smanjuje, a Prijestonica redovno izmiruje obaveze po osnovu poreza i doprinosa.
Druga faza žičare Kotor-Lovćen
Đurašković je posebno, kako je kazao, ponosan zbog projekta žičare, navodeći da je Vlada promijenila model finansiranja za drugu fazu i preuzela kompletno finansiranje. Početkom godine, kako je kazao, izabran je izvođač radova koji ima obavezu da u roku od 24 mjeseca isprojektuje i izvede drugu fazu žičare do Cetinja.
"Nijesam siguran da je rok od 24 mjeseca realan, ali ne vidim problem i da to potraje nešto duže, a da Cetinje konačno dobije žičaru do svog istorijskog jezgra", zaključio je Đurašković, ističući da će se žičari radovati milionska publika koja posjećuje Crnu Goru, što će donijeti ogromne benefite za lokalnu ekonomiju i turizam.
Pejović: 2025. obilježili razvojni projekti, rast budžeta i finansijska stabilizacija Cetinja
Izvještaj o radu gradonačelnika, organa lokalne uprave i službi za 2025. godinu. je u ime predlagača predstavila Sanja Pejović, ocjenjujući da je riječ o periodu intenzivnog razvoja, finansijske stabilizacije i realizacije brojnih infrastrukturnih i društvenih projekata.Prema njenim riječima, izvještaj predstavlja pregled rada gradske uprave, ali je i pokazatelj pravca razvoja Cetinja u prethodnom periodu.
"Dokument koji se nalazi pred vama predstavlja presjek jednog intenzivnog i zahtjevnog rada, u kojem su se istovremeno rješavali naslijeđeni izazovi, pokretali kapitalni projekti i stvarali temelji za dugoročni razvoj Prijestonice", kazala je Pejović.
Istakla je da je budžet Prijestonice porastao sa 7,27 miliona eura u 2021. na 17,1 milion eura za 2026. godinu, što predstavlja rast veći od 135 odsto.
Tokom 2025. nastavljena su ulaganja u vodovodnu i saobraćajnu infrastrukturu, uređene su javne površine, završena pješačka staza prema Orlovom kršu, izgrađeno Prihvatilište za napuštene životinje, obnovljeno devet stambenih objekata i asfaltirano oko 20 kilometara puteva na seoskom području. Među ključnim projektima izdvojeni su završetak dionice Cetinje–Čevo i nastavak aktivnosti na projektu žičare Kotor–Lovćen–Cetinje.
Pejović je naglasila da su nastavljene mjere besplatnog vrtića, prevoza za penzionere i podrške privredi, ženama preduzetnicama i parovima koji se suočavaju sa neplodnošću, dok je uveden novi socijalni servis „Kuća zdravlja“.
U oblasti sporta izdvajanja su povećana na 1,17 miliona eura, uz rekonstrukciju sportskih sadržaja i izgradnju novih igrališta i terena. Kao značajni rezultati u kulturi navedeni su promocija monografije „Istorija crnogorske kulture“, nastavak projekta „Montenegroegzyl“ i aktivnosti na organizaciji Svjetskog PEN kongresa.
Pejović je zaključila da je gradska uprava tokom godine nastojala da transparentno informiše građane i uvaži njihove sugestije u planiranju daljeg razvoja Cetinja.
Vušurović: Cetinjski stadion ne može dobiti licencu UEFA-e zbog propusta u projektovanju
Na primjedbu odbornika da se rokovi za završetak kapitalnog sportskog projekta pomjeraju već godinama, direktor Direktor d.o.o. „Stadion i sportski objekti“ Cetinje Igor Vušurović, pojasnio je hronologiju problema, adresirajući odgovornost na resorno ministarstvo i sistemske propuste u planiranju.
On je kazao da rokovi koji su predstavljani javnosti nijesu bili projekcije lokalne uprave, već Ministarstva javnih radova. Iako su građevinski radovi pri kraju, završetak projekta usporavaju tehnička pitanja i istekle garancije na opremu ugrađenu prije pet godina. Vušurović je preuzeo odgovornost za ranije najave otvaranja stadiona, ali ističe da su one bile zasnovane na obećanjima resornog ministarstva. Stadion trenutno ne ispunjava UEFA standarde za međunarodne utakmice, pa je prioritet da bude osposobljen za početak Druge lige i povratak FK Lovćen na domaći teren. U toku su tehnička ispitivanja i procedura za dobijanje upotrebne dozvole, dok je dugoročni plan da stadion bude finansijski održiv kroz izdavanje poslovnog prostora i prihod od sponzora.
Na današnjem zasijedanju razmotreno je 25 tačaka dnevnog reda, između ostalog i Prijedlog Odluke o završnom računu Budžeta Prijestonice Cetinje za 2025. godinu.
Nakon rasprave, glasanje je odgođeno zbog obaveza odbornika, koji će se o svim tačkama dnevnog reda izjasniti naknadno.
