Đuranović navodi da je izvoz naše zemlje u ovom periodu pao za 4,6% i iznosi svega 365,7 miliona eura, dok je uvoz porastao za 6,5% i dostigao čak 2,887 milijardi eura.
„Još porazniji je podatak da stopa pokrivenosti uvoza izvozom hrane iznosi svega 7,7%, što jasno pokazuje koliko je domaća proizvodnja zapostavljena. Sa dolaskom jeseni ponovo se suočavamo s viškom mlijeka, dok farmeri prosipaju hiljade litara koje niko ne otkupljuje. Mljekare su pretrpane zalihama, a zemlje regiona zabranile su uvoz sirovog mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede, kao i mnogo puta do sada, reaguje prekasno, a u ovoj situaciji još uvijek nikako“, kazao je odbornik URE.
Kako dodaje, država je ta koja snosi najveću odgovornost za ovakvo stanje.
„Vlada je dozvolila nekontrolisan uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, koji je u prvih osam mjeseci ove godine veći za 5 miliona eura, odnosno 8,2% u odnosu na prošlu godinu. Uz to, dopušta se da su cijene uvoznih proizvoda u Crnoj Gori često niže nego u zemlji porijekla, dok je podrška domaćim proizvođačima minimalna i bez efekta. URA godinama predlaže konkretna rješenja, poput dogovora države i trgovaca o minimalno 50% prostora na policama za domaće proizvode u kategorijama gdje imamo proizvodnju, kao i dodatna sekundarna izlaganja i akcije kada se pojave viškovi. Ovim problemom detaljno se bavi i program URE "Crna Gora 365". Potrebna je i mnogo jača promocija domaćih proizvoda kroz kampanje poput ‘Dobro iz Crne Gore’ i ‘Kupujmo domaće“, rekao je Đuranović.
Đuranović zaključuje da samo zajedničkim djelovanjem države, proizvođača i trgovaca možemo spasiti ono što je ostalo od domaće poljoprivrede i da ne smijemo zaboraviti da bi samo jedan euro potrošen dnevno po glavi stanovnika na domaće proizvode smanjio uvoz za čak četvrtinu.
