Pitanje izgradnje kolektora u Botunu je test, ne samo za Glavni grad, već i za sve političke aktere. Na tom testu treba da pokažu da li imaju kapacitet i političku volju da rješavaju kompleksnija pitanja. To je primjer kako se stvari komplikuju kada nedostaje transparentnost i otvorenost među koalicionim partnerima u upravi Glavnog grada, ocijenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E rekla politikološkinja Nikoleta Đukanović.
„Često ćemo ovih dana čuti da je vlast u Glavnom gradu, možda će to imati reperkusije na nacionalni nivo, upitna zbog ovog pitanja, ali mislim da iza svega stoje mnogo dublja pitanja. Prije svega u kontekstu efikasnosti provođenja vlasti od strane koalicionih partnera, sa druge strane prioriteti i njihova sposobnost da ih realizuju, osluškivanje interesa građana i uostalom na koji način onda političari tako olako daju odgovarajuća obećanja i definišu ciljeve, a u stvari ono pokazuje da ne postoji elementarna saglasnost oko toga kako riješiti pitanje kolektora“, istakla je Đukanović.
Komentarišući to što je prekinuta projekciju filma “Roda” na podgoričkom Džada Film Fest-, Đukanović kaže da taj incident nije izolovan slučaj, već rezultat kontinuiranih dešavanja u Crnoj Gori.
Ukazuje na preovladavajući narativ koji je dominantan u medijima i na političkoj sceni je takav da obični građani uzimaju sebi za pravo da mogu da javno ispoljavaju takve stavove bez ikakve odgovornosti i kazne.
„To pokazuje paradoks društvenog razvoja ove države, da što vrijeme više protiče navodno smo više bliži nekom demokratskom uređenju, nekim evropskim vrijednostima, procesu integracija. Stvarnost je zaista drugačija i to ukazuje na alarmantne podatke da čak i mladi ljudi u Crnoj Gori se sve više priklanjaju ovom narativu i onim aktivnostima koji podrazumijevaju diskriminaciju, netoleranciju, nejednakost, netrpeljivost, da ne govorimo o otvorenim fašističkim potezima...Polako stvaramo obrasce koji favorizuju taj jedan radikalizam, ekstremizam, nešto što ne bi smjelo da se dešava u državi koja poput Crne Gore je multietnička i multikulturalna“, kazala je Đukanović.
Dodaje da su dominantne struje u Vladi i vladajućoj većini one koje čine sve da Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju.
„Čini mi se da su propuštene šanse brojne i da mi ustvari imamo jednu fantastičnu priliku da taj proces reformi ubrzamo, a da ga ne koristimo. Mislim da ne može da bude slučajno i da ne može da bude tako sistematično i u toj mjeri, a da nije namjerno. Nažalost, ova Vlada se ipak sastoji od velikog broja političkih partija, nijesam sigurna koliko je svima njima u interesu da Crna Gora uđe u EU“, poručila je Đukanović.
Prema njenim riječima dobro je što Evropska unija ima dobru volju i jednoglasnost po pitanju proširenja i prije svega po pitanju članstva Crne Gore. Poruke evropskih zvaničnika poput Marte Kos koja je rekla da bi Crna Gora mogla postati članica EU do 2028.godini, često, kako kaže, ne moraju oslikavati suštinu stava EU prema Crnoj Gori, jer za to služe zvanični izvještaji Evropske unije i Evropskog parlamenta.
„Treba čitati izvještaje, jer se u njima decidno navodi koji su to problemi koje Crna Gora ima i koje su to neuralgične tačke koje nikako da riješi i koje su to reforme koje nikako da počnu“, rekla je Đukanović.
Smatra da volja EU za proširenjem neće biti bezuslovna, jer je sigurna da Crna Gora neće ući u EU kao nespremna i nedorasla obavezama članica.
„Treba se radovati pozitivnim stavovima, ali ne bezuslovno, zato što oni predstavljaju dodatno opterećenje u kontekstu toga šta Crna Gora treba da uradi, a ne da se sagledavaju kao politički poeni bilo koje političke partije, kako to političari u Crnoj Gori danas dominantno interpretiraju“, istakla je Đukanović.
Kaže da se poglavlja 23 i 24 uzimaju kao najvažnija i najkomplikovanija za zatvaranje, a u stvari, ima i ne manje važnih i ne manje komplikovanih poglavlja, kao što je poglavlje 27.
„Imamo puno neriješenih stvari i puno zadataka oko kojih ne postoji čak ni saglasnost kako da ih riješimo, a kamoli realna šansa da počnemo da ih rješavamo“, naglasila je Đukanović.
Dodaje da se stvari i po pitanju proširenja mijenjaju, da Albanija brzo otvara poglavlja, zakazuje i održava međuvladine konferencije i ima plan da do kraja naredne godine zatvori sva poglavlja. To može poremetiti planove Crne Gore.
„Moramo ispuniti sve preduslove, sve reforme, a sa druge strane dobiti političku saglasnost svih država članica i tu vidim dva problema, jedan je da li zaista harmonizujemo naše zakonodavstvo sa EK u onoj mjeri u kojoj to zaista radimo, implementacija nam je loša i nemamo reforme u ključnim procesima, a najspornije je što Crna Gora nema napredak u procesu demokratizacije vladavine prava“, rekla je Đukanović.
