"Crna Gora ne liči na suverenu i nezavisnu državu koja odgovorno upravlja nacionalnim interesima", smatra on.
Dodao je da u protekle četiri godine Crna Gora prolazi kroz novo iskustvo promjene vlasti, što je proces koji se morao dogoditi, a koji je jako buran.
"Mislim da smo postavili solidan temelj nove arhitekture savremene Crne Gore, njene stubove predstavlja obnovljena nezavisnost, učvršćena vjera u multietničku demokratiju i okrenutost euroatlantskom i evropskom krugu vrijednosti. I dalje mislim da su dizgini čvrsto u rukama Crne Gore, ali da je ovo bolna faza koja je uzrokovana promjenom vlasti, koja je za mene bila neminovna i očekivana. Ali ono što smo dobili kao alternativu na vlasti nije dobro za Crnu Goru, niti je to očekivala većina koja je željela promjene", dodao je Đukanović gostujući na Anteni M.
"Vraćamo se stazama balkanskih političkih tokova"
Crna Gora se, kaže on, nakon ozbiljne emancipacije tokom posljednjih nekoliko godina se nalazi na stazi povratka balkanskim političkim tokovima.
114"Imamo novu vladajuću koaliciju, koja ima stav da nije važno šta radite, nego šta govorite. Jer, oni se, nakon prihvatljivih govora, pet minuta kasnije obraćaju svojim biračima, navodeći da ciljevi ostaju isti, a putevi drugačiji", ocijenio je on.
Govorio je o nedavnom glasanju o članstvu Kosova u Savjetu Evrope.
"Predstavnik najjače snage u vladajućoj koaliciji bio je protiv, a drugi je bio uzdržan, a to znači protiv. Jer, odluka je donošena dvotrećinskom većinom glasova za, a to faktički znači da je bio protiv", rekao je on, dodajući kako to govori o tome u kojoj su mjeri vlasti bitni vanjskopolitički prioriteti Crne Gore.
"Kvarimo li mi odnose sa susjedima?"
Upitao je koji je rezon da se državi koja je naš susjed onemogući da napravi najmanji početni korak, a to je da postane članica pomenute organizacije.
"Da li mi time kvarimo odnose sa susjedima? Da li neko u vlasti o tome razmišlja? Zato smatram da je ovo povratak na stare staze manipulisanja politikom", kaže Đukanović.
Rekao je kako je glasanje o tome samo jedan slučaj, te da treba podsjetiti na sjednicu POSP-a, na kojoj su iz vlasti podržali prijedlog poslanika ZBCG kojim se željela korigovati pozicija Crne Gore o Rusiji, a time i o NATO-u.
Sve se, kaže, svodi na to kako ući u vlast i kako ostati u njoj.
"Ne precjenjujte Zapad, vide šta se dešava ovdje ali imaju površan pristup"
Ne treba precjenjivati naše zapadne partnere.
"Vide oni šta se ovdje događa, ali tome ne posvećuju mnogo pažnje. Razumijem ja da oni imaju mnogo većih problema, ali to ih ne opravdava za pogrešne poteze koje primjenjuju na Zapadnom Balkanu. Ne treba očekivati da oni rješavaju naše probleme. To je vrlo površan pristup problemima u regiji i namjerno previđanje ozbiljnih prijetnji u ovom regionu", dodao je.
Kazao je kako se povratak retrogradnih politika, penetracija ruskog uticaja, povratak u devedesete, dešava zbog "namjernog previda".
"Neću da kažem da je to smišljeno sadejstvo", kazao je Đukanović.
"Zbog sebičnih interesa pojedinih država tolerišu se bahatosti Srbije i Albanije prema drugim državama"
Rekao je i kako su sa Zapada "iz sebičnih interesa da tolerišu neke bahatosti koje Srbija i Albanija iskazuju prema drugim državama u regiji".
"To se dešava iz sebičnih političkih interesa pojedinih država. Vidjeli smo šta se dogodilo u Banjskoj, vidimo šta se dešava u BiH, vidimo da se priprema i Sabor, daju li nam ova iskustva razloga za neki optimizam? Ne, osim ako okrenemo ploču", naglasio je on.
Kazao je kako ga to što se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić daje u "zaštitu ugroženog srpskog naroda" podsjeća na devedesete, te da on radi isto što je činio i Slobodan Milošević.
"I tada je počinjalo odbranom srpskog naroda. A kraj je uvijek bio isti", konstatovao je Đukanović.
Ne vjeruje, ipak, da bi Crna Gora "pognute glave dozvolila da joj neko otme državu".
"Amerika je tražila da 2000. budem vođa opozicije u SRJ"
U nekoliko navrata, kaže, imao je velikih političkih neslaganja sa američkom administracijom, u doba kada je njom rukovodio Bil Klinton.
"Tada mi jesmo bili ključni partner u regionu. Tada se nijesam složio sa Medlin Olbrajt kada mi je kazala da ne uvodimo njemačku marku, uključila je tada u razgovor i Alberta Dinija i Jošku Fišera. Ali ostao sam na stanovištu da ne možemo da trpimo još jedan hiperinflatorni uticaj iz Beograda", dodao je.
Drugo neslaganje ticalo se, kaže, zalaganja da Đukanović bude lider opozicije 2000. protiv Slobodana Miloševića.
"Objasnio sam joj da to ne mogu da prihvatim jer više ne vjerujem u tu državu (SRJ) i da ne želim da održavam iluziju da je ona održiva", dodao je on.
"Nijesu bili naklonjeni nezavisnosti"
Treće neslaganje je, dodaje on, bilo o ideji nezavisnosti.
"Nijesu podržavali nezavisnost. Upozoravali su da bi to moglo obnoviti nestabilnost, da je Srbija postradala 1999. i da će izgubiti Kosovo. Naravno da to nisam prihvatio kao argumentaciju", kazao je Đukanović.
Nije, kaže, zaboravio koliko su mnogo SAD uradile za Crnu Goru, naročito onda kada je nad njom lebdio rizik građanskog rata.
Kaže kako Crna Gora mora ostati naklonjena zapadnim partnerima.
"Ali ne možemo očekivati da će oni da nam rješavaju probleme. To moramo mi", naglasio je Đukanović.
"Ne potcjenjujte one koji misle da je rješenje za Balkan upravo objedinjavanje država"
Ne treba, kako je istakao Đukanović, potcjenjivati ljude u političkom životu u međunarodnoj zajednici koji su iz raznih razloga "prešli rubikon".
"I možda zaista misle da Balkan nije održiv u postojećoj arhitekturi. I da je možda rješenje objedinjavanje država u nacionalno ili vjerski homogene i da je to bolje rješenje", smatra on.
"Pokušao sam da utičem na stav da se prekine lobiranje u Vašingtonu"
Đukanović smatra da je bilo pogrešno prekinuti lobiranje u Vašingtonu nakon ulaska Crne Gore u NATO. Na pitanje da li je sa pozicija na kojima se nalazilo mogao da utiče na promjenu takvoga stava, odgovara da jeste.
"Jesam i uticao sam. Bezuspješno. Jer su to politike koje pripadaju Vladi. Dok sam vodio vladu, vlada je imala lobističke partnere na toj adresi, nakon toga nije. Na moju inicijativu odgovoreno je potrebom za budžetskim uštedama. Mislim da je 'dara' višestruko prevršila mjeru i da su rezultat štete koje su nastale ostavljanjem slobodnog prostora Srbiji da tumači srpsko-crnogorske odnose i svoju ulogu u regionu", dodao je on.
"Slijedi pregrupisavanje na političkoj sceni"
Osvrćući se na analogije između cijepanja DPS na njegovo i Bulatovićevo krilo i dešavanja u PES nakon izlaska Jakova Milatovića, Đukanović kaže da nema mnogo osnova za njih.
"Ja vidim tamo sukob lidera, što nije za potcjenjivanje. Niti želim o tome da govorim u ružnom smislu. Taj sukob u ovoj fazi, kao što ste vidjeli, nije doveo ni do kakvog restrukturiranja unutar te partije. Treba primijetiti da su slični procesi lagano zahvataju i neke druge partije vladajuće koalicije. Ja mislim da su to procesi koji će neminovno, ako ne sada, u bliskoj budućnosti, voditi pregrupisavanju na političkoj sceni", smatra Đukanović.
O DPS-u: Nema potrebe da se trulim kompromisima širi koalicioni kapacitet
Komentarisao je i stalne kritike da se ta stranka nije dovoljno reformisala, uprkos potpunoj kadrovskoj obnovi, i dao svoje viđenje stvarnog cilja te kampanje:
"Moje prvo pitanje je: šta bi to trebalo DPS da reformiše od svojih ključnih politika koje su, u međuvremenu, verbalno prihvatili svi na političkoj sceni Crne Gore, uključujući i novu vlast, nakon sveobuhvatne kadrovske obnove na koju ste ukazali. Da li da promijeni svoj pristup razvojnoj politici? Da li da promijeni vajnsku politiku? Da li da promijeni bezbjednostnu politiku? Da li da promijeni odnos prema nezavisnosti? Ne!"
Na pitanje da li bi svojim nasljednicima u stranci sugerisao da, zarad proširenja koalicionog kapaciteta, promijene stav o temama poput Srebrenice, 1918, agresije Rusije na Ukrajinu, priznanja Kosova... odgovara:
"I kada bih to pokušao, a ne bih nikada, siguran sam da me, s pravom, ne bi poslušali. Morali bi primijetiti da je Demokratska partija socijalista ozbiljna politička partija i da i u vrijeme personalno nove strukture imate već nekoliko dokaza da DPS ostaje nesklona trulim političkim kompromisima", dodao je.
"Čega bih se plašio? Samo neka izvole..."
Ističe i kako se ne plaši "obračuna sa njim".
"Čega bih se plašio? Od kako sam se počeo baviti politikom, od toga dana ja mislim o svojoj odgovornosti pred crnogorskom javnošću, pred Ustavom i pred zakonima Crne Gore. Da li sam u ovom nevremenu koje živimo svemu naredan? Pa svemu sam naredan. Kakav je to problem", dodaje on.
Ako neko, dodao je, "misli da je postao toliko moćan da može konstruisati nešto čega nema i ako je neko spreman da povlađuje političkim interesima Beograda i njegovih slugana ovdje, neka izvoli".
