"Danas, uprkos brojnim izazovima, Crna Gora ostaje odlučna da brani građansku, inkluzivnu, multietničku i evropsku demokratiju i da bude dokaz da je multietnička demokratija na Balkanu moguća i da je jedini garant prosperiteta" kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na generalnoj debati 76. zasijedanja Ujedinjenih nacija.
Svjetskim liderima okupljenim u Njojroku on je danas porčio da će Crna Gora ostati odana takvom opredjeljenju i snažno predana vrijednostima multilateralizma, prijateljskoj i otvorenoj saradnji, daljoj demokratskoj konsolidaciji i jačanju vladavine prava, što će, između ostalog, voditi i snaženju partnerstva sa Svjetskom organizacijom.
Đukanović je podsjetio da je Crna Gora ove godine obilježila 15 godina od obnove nezavisnosti i vremena kada se crnogorska zastava prvi put zavijorila na Ist Riveru.
"Prešli smo zahtjevan put od čina prijema koji je bio najšira potvrda priznanja obnovljene državnosti, pozicioniranja Crne Gore na glavnim pravcima djelovanja UN i ključnih vanjskopolitičkih partnera, do današnje vidljivosti, prepoznatljivosti i afirmisanosti koji daleko prevazilaze veličinu zemlje. Taj put nikada nije bio jednostavan. Posebno ne na Balkanu koji, bremenit prošlošću, ni danas ne prestaje da bude mjesto sučeljavanja suprotstavljenih interesa, geostrateških nadmetanja, vječiti predmet brige različitih međunarodnih aktera, ali ne uvijek i potrebne i blagovremene pažnje- poručio je crnogorski predsjednik i upozorio da izazovi i prijetnje multietničkoj demokratiji na Balkanu ni danas nisu manji.
Bure baruta
Naglašava da je Zapadni Balkan opet poprište sukobljenih geopolitičkih interesa čija je posljedica usporavanje integracije zapadnobalkanskih društava u svoje prirodno evropsko okruženje, podrivanje povjerenja i kašnjenje u usvajanju evropskih vrijednosti.
"Ta konfuzija ne dovodi samo do zastoja i daljeg zaostajanja u razvoju ovog evropskog regiona, nego i otvara prostor za restauraciju destruktivnih teorija kako zbog zaostalosti ovaj region ne može da živi kao multietnička i multivjerska zajednica, niti da obezbijedi funkcionalnost država. Takva iskonstruisana teza se posebno želi imputirati Bosni i Hercegovini, ali i drugim manjim državama regiona, da bi se stvorio alibi za obnovu velikodržavnih nacionalističkih projekata koji su '90-ih doveli do rata na ovom prostoru sa blizu 150 000 ljudskih žrtava. Odlučnost da se ovakvim retrogradnim i opasnim idejama suprotstavimo nije posustala. Zato i danas sa ovog mjesta Crna Gora upozorava na obnovljenu opasnost destabilizacije Zapadnog Balkana, i sužavanje horizonta njegove evropske perspektive", poručio je crnogorski predsjednik.
Jednakost bez diskriminacije
Naglasio je da je Crna Gora istrajavala i gradila bolju budućnosti za sve građane, na temeljima jednakosti i bez diskriminacije.
"Gradila je i nastavlja da gradi odnose povjerenja i saradnje sa svojim susjedima. Bila je, kako su to najviši zvaničnici naših domaćina govorili, oaza mira na Balkanu u ratnim devedesetim. Kao kontributor regionalne bezbjednosti postala je članica NATO i lider je u procesu evropskih integracija", kazao je Đukanović.
Izrazio je zahvalnost Sekretarijatu Ujedinjenih nacija i službama zemlje domaćina na ogromnim naporima koje su uložili da omoguće da generalna debata bude ne samo demonstracija nade i uvjerenja da će se svijet izboriti s pandemijom, već i siguran i bezbjedan događaj za sve učesnike.
"Danas je više nego ikada jasno da se na globalne izazove može uspješno odgovarati upravo i jedino tako - globalno - zajedničkom i koordinisanom akcijom svih nas, u čijem središtu mora stajati niko drugi do Ujedinjene nacije", kazao je Đukanović uz konstataciju da se ogromni problemi i krize traže snažno liderstvo.
Naglasio je da se posljednjih godina u svijetu se suočavamo sa krizom liderstva.
"Njene posljedice posmatramo u gotovo svim sferama globalnih odnosa. Fragmentiranost i nacionalni pristup i dalje dominantno obilježavaju ponašanje ključnih međunarodnih aktera. Umjesto zajedničkih konkretnih akcija, danas u svijetu sve češće dijelimo samo zajedničke brige. Jasna vizija i posvećenost, kvalitet i kontinuiranost, efikasnost i djelotvornost, saradnja i solidarnost, odlučnost i odgovornost – to je jedini put za eliminisanje narastajućih globalnih problema - od pandemije i klimatskih promjena, do gladi i migracija, kršenja ljudskih prava i humanitarnih kriza. U tome ćete u Crnoj Gori uvijek imati otvorenog i pouzdanog partnera, poručio je Đukanović.
Kako je naglasio jasno je da su osnaženi multilateralizam i revitalizacija Ujedinjenih nacija prijeko potrebni.
"Korak u tom pravcu je inicijativa generalnog sekretara da se na hitne slučajeve u zdravstvu, socijalne i ekonomske posljedice pandemije odgovori uspostavljanjem Fonda za odgovor i oporavak od Covid-19 i Globalnim humanitarnim planom odgovora UN-a, koju snažno pozdravljamo. Odgovor mora biti solidaran i jednako dostupan", kazao je Đukanović.
Raskrsnica
Naglasio je da je svijet je na raskrsnici – ili ćemo se kretati ka daljem izolacionizmu i eroziji povjerenja, tolerišući porast ksenofobije, nacionalizama i desničarskih ideja, ignorišući alarmantna upozorenja o stanju životne sredine, prećutno prihvatajući porast nejednakosti na svim poljima, ili ćemo, pak, napraviti iskorak ka sigurnijoj i boljoj budućnosti za sve i krenuti putem ''zajedničke agende'' - ka onome kako je generalni sekretar Gutereš kazao ''za narod, za planetu, za prosperitet i za mir'' .
"Siguran sam da između ove dvije perspektive ne smijemo imatu dilemu. Mi - lideri i naši građani – imamo jedinstvenu priliku da aktuelnu krizu iskoristimo kaozamajac ka izgradnji zelenijeg, pravičnijeg i održivijeg svijeta", naglasio je Đukanović i kazao da će za to biti nužan efikasan i osnažen multilateralizam, sa retorikom koja ustupa mjesto djelima.
Prema njegovim riječima oporavak od pandemije i revitalizovani multilateralizam moraju biti utemeljeni u pravičnoj globalizaciji, poštovanju ljudskih prava i dostojanstvu svih, u zaštiti životne sredine i odgovornom odnosu prema prirodi, na rezultatima koji će se mjeriti humanim, a ne isključivo ekonomskim parametrima.
"Naš cilj mora da bude mir, ali ne kao puko odsustvo rata i razvoj ne isključivo zbog profita. To mora biti mir i napredak koji znače dostizanje najviših demokratskih standarda i kvaliteta života za sve, sadašnje i buduće generacije", kazao je Đukanović.
Dodao je da će Crna Gora nastaviti da podržava napore na implementaciji reformske agende u okviru razvojnih, upravljačkih i struktura za očuvanje mira i bezbjednosti i realizaciju Agende 2030.
Naglasio je da je kroz podršku inicijativi generalnog sekretara Gutereša „Akcija za očuvanje mira“, Crna Gora je još jednom demonstrirala političku posvećenost mandatima mirovnih operacija i njihovom efikasnom djelovanju, naročito na planu zaštite civila.
"Apelujemo da odgovor na izbjegličku i migrantsku krizu mora biti globalan i uz zajedničku odgovornost, onako kako smo predvidjeli globalnim dogovorima za izbjeglice i migrante. Moramo sarađivati u iznalaženju rješenja i pomagati jednako i zemlje prijema i zemlje porijekla. Kao jedina od ex-yu republika na čijoj teritoriji tokom sukoba '90ih nije bilo rata, i koja je primila preko 100 hiljada izbjeglica i raseljenih lica - više od 20% naše ukupne populacije, Crna Gora danas kao članica UN teško da može razumjeti i prihvatiti drugačije postupanje do solidarnost i pomoć najugroženijima", zaključio je Đukanović.
Kazao je da smo svjedoci rastuće klimatske i ekološke krize.
"Puna implementacija Agende 2030 i Pariškog klimatskog sporazuma ključna je za što bolji oporavak od pandemije i pripremu svijeta na buduće sistemske šokove. Zato je od naročite važnosti da se u susret Samitu i Konferenciji u Glazgovu u novembru ove godine, u svim zemljama mobiliše dodatni nivo ambicije za postizanje dugoročnih ciljeva za smanjenje globalnog zagrijavanja. Iako je njen udio u globalnoj emisiji gasova neznatan, Crna Gora je u decembru 2020. godine dodatno povećala svoju klimatsku ambiciju, i na taj način potvrdila snažnu i postojanu posvećenost adekvatnom tretiranju klimatskih izazova", zaključio je Đukanović.
