Politika

Crna Gora u 2026. godinu ušla sa 79 registrovanih političkih subjekata

Država značajni finansijer rada 23 postojeće partije

Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, na kraju januara najveći dio stranaka nije zahtijevao od svog članstva obaveznu naknadu kako bi finansirali redovan rad

Ilustracija Foto: SCG
Ilustracija
Portal AnalitikaIzvor

UCrnoj Gori je na kraju januara ove godine djelovalo 79 političkih subjekata, od kojih je novac iz državne kase dobilo manje od jedne trećine njih, odnosno 23 stranke iz aktuelnog saziva Skupštine Crne Gore. Prema dostupnim podacima, prošle godine im je iz dva puta dodijeljeno 12 miliona, a isplaćeno 7,56 miliona eura. Preostalih 4,44 miliona eura biće isplaćena ove godine, uz 13,83 miliona koliko je opredijeljeno za partije, piše Pobjeda. 

U pomenute iznose ne ulaze sredstva koja partije i poslanici dobijaju na druge načine, odnosno kroz budžetska izdvajanja koja su namijenjena radu državnog i lokalnih parlamenata.

Stranke

U Crnoj Gori je zvanično registrovano 79 političkih subjekata, uključujući političke partije, pokrete, liste i grupe građana, od kojih samo njih 23 imaju predstavnike u državnom parlamentu.

Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), na kraju januara najveći dio njih nije zahtijevao od svog članstva obaveznu naknadu kako bi finansirali redovan rad.

S druge strane, obavezna izdvajanja imaju partije koje su već dugo na političkoj sceni u Crnoj Gori, poput Socijalističke narodne partije, Socijaldemokratske partije i Demokratske partije socijalista, te onih koji su u vlasti kao što su Demokratska Crna Gora, Pokret Evropa sad i Bošnjačka stranka. Članarine se plaćaju u fiksnim iznosima, između pet i 20 eura, u zavisnosti od stranke ili pozicije u njoj. Uz to, pojedini politički subjekti su ovaj vid samofinansiranja definisali procentualnim izdvajanjima u odnosu na mjesečna primanja njihovih članova.

Ima, naravno, i onih koji navode da se članarina plaća na dobrovoljnoj osnovi, pa iznos nije precizno definisan.

No, činjenica da većina partija, posebno grupa građana i lokalnih inicijativa, nema obavezu plaćanja članskih doprinosa, ukazuje da se ove političke strukture uglavnom za svoje funkcionisanje mahom oslanjaju na druge oblike finansiranja ili na dobrovoljni angažman.

Budžet

Od 79 političkih subjekata, njih 23 nalazi se na listi onih koji se redovno finansiraju iz budžeta zahvaljujući stolicama koje zauzimaju u skupštinskim klupama. I to u iznosu koji je od prošle do ove godine prilično narastao zahvaljujući novoj zakonskoj regulativi.

Država je u obavezi da do kraja ove godine predstavnicima parlamentarnih stranaka uplati više od 18 miliona eura. Prošle godine im je iz dva puta dodijeljeno 12 miliona eura, a isplaćeno 7,56. Preostalih 4,44 miliona eura predstavljaju poseban dio koji će biti dodat na 13,83 miliona predviđenih budžetom za ovu godinu. Pomenuta razlika nastala je nakon usvajanja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, a omogućila je parlamentarcima da zajedno imaju na raspolaganju ne 0,5, već 0,8 odsto planiranih ukupnih budžetskih sredstava procijenjenih na 3,79 milijardi eura u ovoj godini, te umanjenih za sredstva kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova (tzv. tekući budžet). U istoj srazmjeri uvećani su i iznosi koje dobijaju ženske stranačke organizacije.

Poređenjem podataka o mjesečnim budžetskim izdvajanjima za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini za 2025. i 2026. godinu, očigledna su znatna uvećanja koja se kreću i do 130 odsto, odnosno više desetina hiljada eura. Konkretno, manji subjekti imaju najveća relativna povećanja budžetskih izdvajanja, dok veće partije i koalicije bilježe stabilan rast priliva.

Najveća uvećanja stigla su za manjinske partije, pa su iznosi za Hrvatsku građansku inicijativu, kao i za Demokratsku partiju, Novu demokratsku snagu - FORCA, Demokratski savez i Pokret za Tuzi, koji čine Albansku alijansu, na mjesečnom nivou veća za 130,23 odsto. Naime, ove partije su u prošle godine mjesečno dobijale između 2.800 i 18.600 eura, dok su u 2026. ti iznosi uvećani na nivoe između 6.400 i gotovo 43.000 eura.

Iako su manjinske, partije koalicije Albanski forum - Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca i Nacionalna albanska unija imaju nešto manja uvećanja. Njihove mjesečne naknade veće su za oko 113 odsto, pa su od iznosa između 2.333 i 23.328 eura, sada stigli na iznose između 4.967 i 49.671 euro.

Značajan je i rast novca koji dobija SNP. Naime, ovaj politički subjekt u parlament je ušao u koaliciji sa Demosom, ali je dobio sve stolice za sebe, uključujući i novac. Prošlogodišnji iznos od 28.805 eura na mjesečnom nivou u ovoj godini je veći 105 odsto i dostigao je 59.127 eura.

Manjinska stranka koja ima najmanje procentualno uvećanje novca iz budžeta je BS. Sa rastom od „samo“ 80 odsto, ona ove godine mjesečno ima na raspolaganju 95.432 eura, umjesto 52.944 eura u 2025. Preciznije, svakih tridesetak dana oko 42.500 eura više.

Koalicija koju su sklopili Demokrate i Građanski pokret URA, a ubrzo po izborima je podijeljena na stranku vlasti i stranku opozicije, primiće skoro 70 odsto veće iznose u 2026. u odnosu na 2025. godinu. Vladajuće Demokrate primiće 89.992 eura mjesečno umjesto prošlogodišnjih 53.136 eura, a opoziciona URA 48.457 umjesto 28.612 eura.

Nešto niži, ali i dalje znatan rast od 67,05 odsto imaju tri članice koalicije „Za budućnost Crne Gore“: Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Radnička partija. Kod prve partije, mjesečni iznosi u 2025. godini bili su 66.847, a sada iznose 111.690 eura. DNP, koji se nedavno odlučio za prelazak u opozicione redove, umjesto 29.710 eura sada će mjesečno imati 49.640 eura iz budžeta. RP ostaje na nuli iz dva razloga: nijesu imali svog predstavnika u aktuelnom sazivu Skupštine, a onda su krajem prošle godine odlučili da se „utope“ u NSD.

Za četiri opozicione stranke, DPS, SD, DUA i LP, povećana su ukupna mjesečna sredstva sa 139.358 na 224.484 eura i veće je za 61 odsto. Najveći dio tog „kolača“ pripada DPS-u, koji će umjesto 112.813 eura sada mjesečno dobijati 181.725. SD će umjesto 19.908 eura, primati 32.069, a DUA sa 6.636 na 10.690 eura. Za LP ni ove godine nema priliva iz državne kase, s obzirom na to da nemaju predstavnika u državnom parlamentu.

PES premijera Milojka Spajića u zajedničkom poslaničkom klubu sa Ujedinjenom Crnom Gorom i Građanskom listom CIVIS dobiće oko 60 odsto veći iznos (umjesto 169.785, sada 272.988 eura). Konkretnije, PES će imati na raspolaganju oko 93.000 eura više, jer je iznos od 159.287 eura ove godine dostigao 256.543 eura, dok će UCG i CIVIS morati da se zadovolji rastom sa 5.249, na 8.223 eura (isti iznos za svaki politički subjekt).

Dakle, angažman parlamentarnih stranaka i njihovih članova se, očigledno, u najvećem dijelu finansira iz državne kase, davanjima svih građana Crne Gore. Ako tome dodamo redovne plate koje stižu preko parlamenata, otvara se mogućnost za stabilne prihode. No, kako više od dvije trećine političkih subjekata, u najvećem dijelu nema pristup ovakvom izvoru sredstava, postavlja se pitanje čije interese zastupaju. Jer, teško je povjerovati da je politika danas volonterska aktivnost bilo gdje na svijetu, pa i u Crnoj Gori.

„Kaplje“ i od ženskih organizacija

I finansiranje ženskih organizacija partija dobilo je novi „zamah“ u vidu uvećanih sredstava. Ukupni mjesečni iznos za ove namjene je sa 63.818 narastao na 67.507 eura.

Za ovaj segment, svaka koalicija ima jednaki mjesečni iznos, koji je sa 7.091 eura, ove godine povećan na 7.501 euro, odnosno za 410 eura.

Ovaj iznos imaće na raspolaganju BS, HGI i SNP, dok će svi ostali dijeliti ukupan iznos.

Ženske organizacije albanske Demokratske partije i Force umjesto 2.198 eura, primaće po 2.325, što je 127 eura više. Demokratski savez u Crnoj Gori i Pokret za Tuzi dobiće 1.725 eura u odnosu na ranijih 1.631, ili 94 eura više.

PES-u su ova budžetska izdvajanja sa 6.500 eura porasla na 6.876 eura, a njihovi koalicioni partneri UCG i CIVIS imaće po 313 eura.

DPS će za rad ženske organizacije mjesečno dobijati 6.072 eura, što je više za 332 eura, a SD 1.072 eura, ili dodatnih 59 eura.

Demokrate će za svoju žensku organizaciju dobiti 4.875 eura umjesto ranijih 4.609, što je uvećanje za 266 eura.

Demokratska unija Albanaca bilježi povećanje mjesečnih sredstava za ovaj vid rada sa 338 eura u 2025. na 357 eura u 2026. godini, što predstavlja rast od 20 euro mjesečno.

Za NSD će mjesečni iznos, umjesto 4.909 eura, sada biti 5.193 eura, URA je sa 2.482 eura „narasla“ na 2.625, dok DNP umjesto 2.182 eura, sada mjesečno dobija 2.308 eura.

Albanska alternativa imala je mjesečni iznos od 4.964 eura, koji je sada povećan na 5.251 euro. Ne manje značajna su i uvećanja mjesečnih izdvajanja za Demokratski savez Albanaca (sa 1.418 na 1.500 eura), te Nacionalne albanske unije (sa 709 na 750 eura).

Portal Analitika