Već dvanaest godina naučnici Tehničkog univerziteta u Minhenu pažljivo nadziru Hohfogel, jednu od znamenitosti Algajskih Alpa. Tamo uskoro prijeti veliki odron stijena. Ekipa naučnika se sada popela na vrh kako bi procijenila trenutno stanje.
Nakon što se u junu obrušila stijenska gromada sa 2.000 kubnih metara stijena, profesor geologije Mihael Krautblater vjeruje da je veliki odron na Hohfogelu u međuvremenu već počeo.
Mjerni uređaji su još na proljeće zabilježili pomjeranja od čak pet milimetara sedmično, što je za geološke vremenske okvire izuzetno brzo. Stručnjak za bujične tokove i odrone sa Tehničkog univerziteta u Minhenu posljednji put ove godine popeo se sa timom od pet članova na istaknuti vrh u Algajskim Alpima, kako bi još jednom obavio precizna mjerenja i provjerio postojeću opremu. Jedan senzor za mjerenje pomjeranja, na primjer, uništio je udar groma i mora biti zamijenjen, pišu njemački mediji.
Sa više od 30 senzora, Hohfogel spada među najbolje nadzirane planine u Njemačkoj. Čitav vrh se mjeri sa preciznošću do milimetra. U mjerenja su uključeni i stručnjaci za geodetsku tehniku. Dron prenosi poseban laserski skener, čiji se podaci potom obrađuju u trodimenzionalni model planine.
Na ovom području koriste se najnovije tehnike nadzora. Sada se na jugozapadnom rubu pojavila nova pukotina, nazvana „Špalt 6“, koja bilježi najveću brzinu pomjeranja.
Krautblater očekuje da će upravo iz ove pukotine biti pokrenut veliki odron stijena. Sa svojim asistentom traži, na strmom siparu nedaleko od vrha, najbolje mjesto za postavljanje novog senzora.
Seizmički senzor za vibracije trebalo bi da direktno šalje na mobilni telefon podatke o potresima i vibracijama u stijeni. Ako se one pojačaju, naučnici će moći da predvide kada prijeti veliki odron.
Na planinskom masivu visokom 2.592 metra legendarna je velika pukotina koja se iza krsta na vrhu proteže kroz stijenu. Još ju je istraživač Alpa Herman fon Bart pominjao kao poseban geološki fenomen i opisivao kao pukotinu široku koliko su ramena čovjeka.
Danas je od nje nastala pukotina široka čak šest metara, koja se proteže 70 metara duboko kroz planinu, s druge strane, ostaci stijena vire poput razmaknutih zuba.
Znakovi upozorenja, a naročito pukotine u tlu, jasno pokazuju gdje planinari ne bi trebalo da idu. Tradicionalna staza Bemenhajmer Veg iz tirolske doline Hornbah zatvorena je od 2014. godine i, ako dođe do odrona, nestaće pod lavinom kamenja.
Istraživači procjenjuju da bi predstojeći odron mogao obuhvatiti stijensku masu od 250.000 do 400.000 kubnih metara.
Uspon sa bavarske strane, kao i ova polovina vrha, smatraju se bezbjednim.
Raspadanje stijenske mase sve do konačnog velikog odrona moglo bi da traje nekoliko godina, objašnjava Mihael Krautblater. Ako senzori budu bilježili sve brža pomjeranja stijena, istraživači će moći preciznije da procijene kada će doći do odlamanja.
Upravo je to razlog zbog kojeg je Hohfogel idealna prirodna laboratorija: odron će se dogoditi u nenaseljenom području. Na taj način naučnici mogu da testiraju najnovije tehnike, koje će potom moći da koriste i na drugim mjestima gdje su ljudi direktno ugroženi.
