Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nine Drakić kazala je da je da je prvog dana kada je saznala da će se na sjeveru Crne Gore, u Bijelom Polju, uspostaviti jedan privredni forum, vjerovala u potrebu organizovanja ovakve konferencije i njen uspjeh.
“Od tog dana do danas, prošlo je značajno vrijeme kada stvari posmatramo kroz objektivnu optiku ekonomskih i društvenih procesa. Mnoge stvari su se mijenjale, ali je Bjelopoljski biznis forum ostao mjesto okupljanja stručnih ljudi koji pripadaju ili su vezani za privredu, privrednike i biznis. Nije bilo lako održati ideju o postojanju ekonomskog foruma – pored ostalog što ni okolnosti takvom poslu nijesu bile naklonjene: od krize uzrokovane korona virusom, preko ove izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, do političkih i društvenih procesa u Crnoj Gori, koji takođe imaju svoje uticaje na biznis i privredu. Zbog svega toga, drago mi je da sam danas ovdje i da prenosim profesionalno zadovljstvo iz najstarije i krovne asocijacije crnogorske privrede, koja je suorganizator ovogodišnjeg, četvrtog po redu Bjelopoljskog biznis foruma”, navela je Drakić.
Na sjeveru Crne Gore skoncentrisan je dodaje, značajan dio našeg ukupnog razvojnog potencijala.
“Doprinos ekonomiji, koji stiže iz ovog regiona, jeste nešto veći sa začetkom kapitalnih investicija i ulaganja u razvojne projekte koji je podudaran vremenu nastanka i višegodišnjeg trajanja ovog foruma. Međutim, informacije koje iz godine u godinu dobijamo, ukazuju na veoma izražen razvojni zaostatak sjevera u odnosu na centralni i južni dio Crne Gore. Zbog toga je ovo prilika da se osvrnemo na podatke koji jasno govore o stanju ekonomije na sjeveru. Naime, prema zvaničnim podacima Uprave prihoda i carina i Uprave za statistiku:
- Privredni subjekti sjevernog regiona su tokom 2022. godine učestvovali sa 10% u ukupnom broju privrednih subjekata koji su predali finansijske iskaze, 6% u ukupnim prihodima, 5% u dobiti, te 10% u ukupnom broju zaposlenih.
- Od 61 velike kompanije, koliko ih je u Crnoj Gori poslovalo tokom 2022. godine, svega su tri sa sjedištem u sjevernom regionu. Generisale su 26% ukupnih prihoda, 24% dobiti kompanija sjevernog regiona, dok su po broju zaposlenih učestovale sa 15% ukupno zaposlenih u privredi sjevera.
- Najviše registrovanih privrednih subjekata je u Bijelom Polju (1.432 ili 3%), a najmanje u Gusinju (35 ili 0,1%).
- Prosječan broj zaposlenih lica u opštinama sjevernog regiona, u 2022. godini iznosio je 30.740 odnosno 14% prosječnog broja zaposlenih na nivou Crne Gore (223.744).
Ovi podaci govore dovoljno sami za sebe. Sjever Crne Gore, sa evidentnim prirodnim resursima, sa ljudskim potencijalom koji iz iskustva govoreći, u svakoj prilici i na svakom mjestu bilježi uspjeh i rezultat – ima i pravo i obavezu i potrebu da se razvija u korak sa državom”, kazala je Drakić.
Ovaj forum, navodi, treba da prepozna i otvori sva relevantna pitanja, da pozove i zatraži odgovore i rješenja stručne javnosti, političkih elita i donosilaca odluka.
“Pored svega rečenog, rekla bih da se tri pitanja nameću kao krucijalna – to je evidentno nedostatna razvojna infrastruktura; nedostatak stručne radne snage uz negativna demografska kretanja; nedovoljna sinhronizovan sistem ili aktivnosti koje omogućavaju bolju saradnju privrede i finansijskih institucija”, kazala je Drakić.
Osvrnula se i na rezultate posljednjeg istaživanja koje smo u Komori spoveli.
“Naime, pored redovne godišnje analize koju izrađujemo, ove godine prepoznali smo potrebu da se kroz jednu sveobuhvatnu anketu identifikuje stanje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, kao i raspoloženje i potrebe privrednika. Pokazalo se:
- da preduzeća iz sjevernog regiona nepovoljnije ocjenjuju fiskalne i parafiskalne namete od onih iz centralnog i južnog;
- da kompanije sjeverne regije lošije od ostalih ocjenjuju efikasnost finansijskih institucija;
- da po pitanju rasta zaposlenosti i očekivanog prometa uopšte – sjeverni region takođe iskazuje određenu skepsu.
Dakle, evo otvorenih pitanja za predstavnike Vlade i institucija, ali i za banke i kreditore”, navela je ona.
Takođe, kako ističe, ocjena privrede je da su najveće biznis barijere siva ekonomija, nedostatak radne snage, neadekvatna zakonska rješenja, spora naplata potraživanja i neefikasna državna administracija.
“Realna ekonomija traži reakcije u realnom vremenu, i mi iz Privredne komore ova pitanja otvaramo, i potenciraćemo ih sve dok zajednički ne dođemo do adekvatnih odgovora ili pretpostavki za razvoj biznisa. Naravno, imamo dobrih primjera kako se stvaranje adekvatnih pretpostavki pozitivno odražava na ekonomske procese. Mislim da je najbolji primjer izgradnja prve dionice autoputa, te efekata na biznise na sjeveru, posebno u Kolašinu. Dakle, projekti proširenja kapaciteta i modernizacije puteva i pruga, i drugih sadržaja od značaja za ukupnu infrastrukturu, moraju biti u vrhu agende donosilaca odluka. Posebno naglašavamo da treba ići ka snažnijoj zastupljenosti javno-privatnog partnerstva na ovim projektima, a uvjerena sam da Bijelo Polje, sjeverna regija, i Crna Gora u cjelini imaju pojedince i kompanije spremne da dio kapitala i profita usmjere u konkretne projekte vezane za sjever zemlje”, navela je Drakić.
Naša poljoprivreda ima veliki razvojni potencijal i predstavlja važnu kariku ekonomskog prosperiteta Crne Gore.
“Razvojnu šansu sjevera prepoznajemo u njegovanju lokalnih gastronomskih specifičnosti i proizvoda iz domaće radinosti koje je potrebno još snažnije promovisati i koristiti u sektoru turizma i ugostiteljstva. Paralelno, poljoprivreda treba biti okrenuta novim trendovima u tehnologiji i inovacijama. Povezivanje uzornih proizvođača i manjih gazdinstava sa vodećim grupacijama prehrambene industrije daje šansu da i turistima, ali i domaćim potrošačima ponudimo naš proizvod, ujedno promovišući i mogućnosti naše poljoprivrede kroz predstavljanje tradicionalnih crnogorskih proizvoda koji odgovaraju evropskim standardima kvaliteta. Upravo zbog svega navedenog potrebno je, baš sa ovog mjesta, započeti diskusiju kako da objedinimo raznovrsno prirodno, geografsko i kulturno-istorijsko bogatstvo – i da ga stavimo u funkciju dinamičnog ekonomskog razvoja.
Sa ovog foruma treba poručiti donosiocima odluka da sjever Crne Gore zaslužuje i očekuje dodatna i intenzivna ulaganja u kapitalnu, razvojnu, turističku i društvenu infrastrukturu. Konferencija koja će trajati dva dana, kroz svoje tematske oblasti i istaknute učesnike, osvijetliće sve ono što smo radili, a mogli smo bolje, a inicirati ono što nijesmo uradili, a trebamo i možemo. Ono što se iskristalisalo – jeste da je ovo minimum formata, uticaja i učešća u ekonomskim i biznis tokovima, kroz koji se predstavljaju sjever Crne Gore i njegovi privrednici“, zaključila je Drakić.
