“Prije svega, mogli bi da iskoriste trenutnu situaciju u BiH i probaju da izazovu sukob ili da eventualno pokušaju nešto vezano za Kosovo. Rusiji bi u ovom trenutku odgovaralo da pažnja svjetske i ruske javnosti skrene sa potpunog neuspjeha u Ukrajini , te da, stavljanjem Balkana kao uloga, stekne dodatni pregovarački potencijal”, kazao je Dragišić, dodajući da je Rusija puno puta u istoriji zloupotrijebila proruska osjećanja na Balkanu kako bi ostvarila svoje interese.
Putin zloupotrebljava neintegrisane teritorije u pokušajima da destabilizuje Evropu, pa je logično očekivati da EU ubrza prijem u članstvo put balkanskih, ali i nekih zemalja istoka, kaže Dragišić. Smatra da jedino potpuno integrisana Evropa može biti otporna na uticaje sa strane.
“Iako su mnogi kritikovali navodni prerani pristup Bugarske i Rumunije NATO-u i EU, pokazuje se da je dobro što su te zemlje potpuno integrisane i što danas predstavljaju značajne oslonce EU i NATO u krizi koja traje. Evropa, koliko god to birokrate iz Brisela ne mogu da shvate, ne može da bude cjelovita ukoliko sve države koje geografski pripadaju Evropi ne budu dio jedinstvenog evropskog sistema vrijednosti i tržišta”, navodi Dragišić.
“Onog trenutka kada Ukrajinci prestanu da se bore – nema više Ukrajine”
Dragišić nije optimista zbog najava Rusije da će obustaviti agresiju kada Ukrajinci prestanu da se bore. Upitno je, kaže, koliko Rusija može da izdrži u ovom sukobu.
“Nadam se da će Putin i ljudi oko njega razumjeti da ovo ne vodi nikud. Rusija ulazi u dublju izolaciju, cio svijet se okrenu protiv nje. Postoje unutrašnji problemi, ljudi u više gradova Rusije demonstriraju protiv rata, gubici na ruskoj strani su ogromni i pitanje je koliko Rusija može da izdrži i politički i ekonomski”, ističe Dragišić i napominje da će trebati godine da se otklone ekonomske posljedice sukoba.
“Jezive slike koje dolaze iz Ukrajine pokazuju da su neki gradovi sravnjeni sa zemljom. Šteta se već u ovom trenutku mjeri stotinama milijardi. Sa druge strane, Rusija je pretrpela devastirajuće posljedice sankcija. Vidimo da je rublja postala bezvrijedna, da su na berzama ruski giganti poput Gasproma i naftnih kompanija izgubile svoju vrijednost”.
“Herojski otpor ukrajinskog narod u Kremlju nisu očekivali”
Dragišić je mišljenja da je Rusija iznenađena otporom Ukrajine, što Putinu stvara dodatne probleme.
“Pokazalo se da u djelovima Ukrajine, koji su naseljeni etničkim Rusima, vojnike nisu dočekali cvijećem, već protivtenkovskim raketama i oružjem. Herojski otpor, koji je pužio ukrajinski narod braneći svoju zemlju, u Kremlji nisu mogli ni da pretpostave i to je zaustavilo navodno silnu rusku vojsku, koja sada bombarduje brojne civilne ciljeve.”
“Srbija stoji čvrsto uz Ukrajinu”
Srbija se, kaže Dragišić, jasno opredijelila za teritorijalni integritet Ukrajine, dok je neuvođenje sankcija Rusiji za sada politička odluka, koja će, ako rat bude potrajao, biti teško održiva.
“Srbija apsolutno podržava teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući Krim, Donbas i Lugansk. Sa druge strane, naše glasanje u generalnoj Skupštini UN, gdje smo se pridružili svim zemljama koje su osudile rusku agresiju, potpuno jasno pokazuje da Srbija u ovoj situaciji stoji čvrsto uz Ukrajinu. S druge strane, Srbija nije članica EU pa u ovom trenutku nema obavezu da svoju spoljnu politiku prilagodi sankcijama EU. To je politička odlika. Kako rat bude odmicao, a nažalost mislim da će potrajati, ova pozicija će biti sve teže održiva i Srbija će, na ovaj ili onaj način, morati da se pridruži sankcijama”, kazao je Dragišić.
Njemačka šefica diplomatije Analena Berbok trebalo bi da dođe u posjetu regionu iduće sedmice, a Dragišić smatra da će se poruke koje donosi u Beograd kretati u pravcu razgovora o daljim EU integracijama. Međutim, nije isključeno, kaže, da će biti razgovora i o politici sankcija.
“Ne bih isključio mogućnost da tokom razgovora bude riječi i o uvođenji sankcija Rusiji od strane Srbije. U ovom trenutku brojni su pritisci sa različitih strana da to učinimo. Ukoliko se agresija nastavi na ovaj način, kao što sam već rekao, politika neuvođenja sankcija biće teško održiva”, dodao je Dragišić.
Dragišić smatra da će se broj izbjeglica iz Ukrajine uvećati jer Putin, frustriran nemogućnošću da slomi otpor ukrajinske vojske, napada civilne ciljeve. Poručuje i da je neophodna jasna borba protiv dezinformacija koje se šire.
“Najznačajniji dio hibridnog rata Rusije je širenje dezinformacija. U različitim medijima čućemo oprečne informacije o jednom istom događaju. Teško je doći do prave slike”, zaključio je Dragišić.
