Donorsku karticu u posljednjih godinu i po od izabranog doktora uzele su svega četiri osobe i to iz sjeverne regije, dok je jedna, kako su Pobjedi rekli iz Ministarstva zdravlja, opozvala saglasnost za davanje organa.
Prema statistici, potrebno je da makar 20 odsto stanovnika države budu potencijalni donori da bi sistem transplantacije organa bio održiv.
Kada je prvi put donešen Zakon o presađivanju djelova ljudskog tijela u svrhu liječenja 2012. godine, donorske kartice kod izabranih ljekara potpisalo je 165 pacijenata. Četiri godine kasnije, Crna Gora imala je oko 300 donorskih kartica.
Iz Ministarstva objašnjavaju da do sada nije bilo značajnije izraženo interesovanje građana za davanje saglasnosti za ovaj postupak kod izabranog doktora. Taj resor obrazloženje vidi u tome da je posljednje zakonsko rješenje koje tretira ovu oblast stupilo na snagu neposredno prije izbijanja pandemije korona virusa, te da je fokus pomjeren na ovaj globalni javno-zdravstveni izazov.
Sociolog Andrija Đukanović kazao je za Pobjedu da je neophodno da se radi na jačoj kampanji da se ljudima objasni da je doniranje u stvari plemenit čin.
– Mora se ljudima približiti šta znači doniranje organa. Većina naših građana na sam pomen doniranje reaguje negativno jer odmah misle da je tu riječ o nekoj trgovini organima, malverzacijama sa novcem od te trgovine i slično. Dakle, neophodno je možda i od najranijih dana, u školi, objašnjavati djeci šta donacija organa znači i koliko može da bude korisna – rekao je on. Đukanović objašnjava da na hiljade ljudi čeka donore, a njihov život zavisi od nekog stranca.
– Podizanje svijesti o značaju donacije organa sačuvalo bi mnoge živote, zbog toga država i zdravstvene vlasti moraju da ulože više napora u promociju donatorstva organa i da motivišu građane da se uključe u taj proces – kazao je on.
Ministarstvo zdravlja je najavilo da će u narednom periodu raditi na stvaranju pozitivnog ambijenta koji bi omogućio da veći broj pacijenata dobije neophodne organe u svrhu liječenja i na podizanju svijesti građana o važnosti i značaju doniranja organa.
Tome će, kako naglašavaju, doprinijeti i obnova ugovora o transplantaciji sa Hrvatskom koju je nedavno dogovorila ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.
Donorske
Donorske kartice, kako podsjećaju iz ovog resora Vlade, uvedene su 2012. godine kada je urađeno prvo presađivanje bubrega u Kliničkom centru i usvojen Zakon o presađivanju djelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, kada je do 2016. godine 300 građana bilo raspoloženo da zavješta svoje organe u slučaju smrti.
Usvajanjem novog zakona u novembru 2019. stare donorske kartice prestaju da važe i uvode se nove, kojih sada ima četiri potpisane.
Eurotransplant
Crna Gora sredinom 2018. godine postaje članica Eurotransplanta, čime je crnogorskim pacijentima data mogućnost da im organi za presađivanje postanu dostupniji, a vrijeme čekanja na transplantaciju manje.
Ipak, da bi naši građani dobili organe, potrebno je i da ih i mi dajemo. Do sada su, međutim, u našoj zemlji urađene svega dvije kadaverične transplantacije, odnosno presađivanje organa sa moždano umrle osobe.
Prva je urađena u decembru 2013, kada su zahvaljujući humanosti građanke iz Bara spašena tri života. Druga kadaverična transplantacija urađena je u septembru 2018. godine kada su od Beranca koji je bio vlasnik donorske kartice uzeti srce, jetra, pluća i dva bubrega.
Porodica se više ne pita
Proteklih godina bilo je dosta polemike oko zakona koji uređuje ovu oblast. Godine 2016. usvojen je zakon kojim se uključuje pretpostavljena saglasnost, ali je porodica imala zadnju riječ. S obzirom da taj zakon nije dao rezultate, tri godine kasnije krenulo se sa izmjenama kojim je precizirano da se porodica više neće pitati, te da ukoliko je osoba za života dala saglasnost organi će se uzimati.
Uprkos tome, u ovih godinu i po nije urađena nijedna kadaverična transplantacija.
Problem je i u tome što uprkos najavljivanju da će ugovor sa Eurotransplantom biti produžen, to nije učinjeno. Ipak, obnovu ovog ugovora nedavno je dogovorila ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović sa kolegama iz Hrvatske.
– Nemar pređašnje administracije u Ministarstvu zdravlja izrevoltirao je pacijente koji čekaju na transplantaciju. Mismo, u prvih pola godine rada, u jeku pandemije, na korak od obnove saradnje, između ostalog, u transplantacionoj sferi sa uvaženim kolegama iz Hrvatske koji su svjetski primjer i uzor ka kom treba stremiti – kazali su iz Ministarstva.
Novim Zakonom o presađivanju organa u svrhu liječenja propisano je i da lice koje je dalo pisanu saglasnost može da je izmijeni ili opozove u svakom trenutku kod izabranog doktora.
U slučaju da to lice odluči da izmijeni ili opozove pisanu saglasnost, dužno je da donorsku karticu vrati izabranom doktoru, o čemu se sačinjava zabilješka, koja se čuva u medicinskoj dokumentaciji.
Saradnja sa Hrvatima
Ministarstvo radi na projektu koji za cilj ima uspostavljanje i razvijanje informacionog sistema za supstance ljudskog porijekla, kao i izrada modaliteta za iznalaženje optimalnih rješenja za primjenu sistema u domovima zdravlja.
Iz ovog resora navode i da će Ministarstvo zdravstva Hrvatske u narednom periodu konkretizovati saradnju kroz potpisivanje memoranduma koji će, između ostalog, podrazumijevati prenos znanja i razmjenu iskustava u području zdravstva s posebnim naglaskom na područje doniranja i presađivanja organa, s ciljem osposobljavanja kadrova i uvođenje novih metoda liječenja u našoj zemlji.
- To su doniranje organa, presađivanje organa, ECMO, MARS, srčane pumpe, intenzivističke procedure i drugo. Radiće se na institucionalnoj saradnji kliničkih ustanova Crne Gore i Hrvatske u područjima od posebnog interesa stranki (presađivanje bubrega, srca, jetre, pluća, matičnih ćelija) na način regulisan posebnim ugovorom - naveli su iz Ministarstva zdravlja.
Đukanović: Crnogorci imaju poseban odnos prema preminulima
Komentarišući slabo interesovanje građana za zavještanje organa, sociolog Andrija Đukanović za Pobjedu kaže da razlog prvenstveno vidi u tome što ljudi kod nas imaju poseban odnos prema umrlima.
– Smatra se da bi vađenje organa moglo da naruši mir pokojnika, to za naše prostore jednostavno nije prihvaćeno kao dobro. Jaka su osjećanja prema umrlim, pa se zbog toga ne želi raditi ništa što bi moglo da na bilo koji način oskrnavi preminulog.
Iako crkva pozitivno gleda na doniranje organa, naš narod iako religiozan nema blagonaklon pogled na ovu pojavu – kaže Đukanović.
Sa druge strane, kako dodaje, ako se govori o doniranju organa od živih ljudi, u posljednjih nekoliko godina imamo dosta primjera da su ljudi spremni da doniraju svoje organe kako bi pomogli drugima da opstanu u životu.
– Čini mi se da tu ne možemo reći da je interesovanje slabo jer ima dosta slučajeva da građani žele da na ovaj način pomognu. Evo imamo i najsvježiji primjer iz Nikšića gdje jedan građanin želi da donira bubreg svojoj sugrađanki – naveo je on.
Na pluća čeka devetoro ljudi
Za transplantacioni program budžetom je ove godine predviđeno 100.000 eura.
Na sajtu Ministarstva zdravlja prije dva mjeseca je objavljeno da na presađivanje bubrega čeka 31 osoba i petoro djece. Na listi čekanja za srce je jedna osoba, dok jetru čeka osam odraslih osoba i dvoje djece.
Na pluća čeka devetoro ljudi, dok na listi čekanja nema djece.
