Abiznis

Tržišta kapitala

Dok cijena nafte bilježi blagi pad raste želja za rizičnim ulaganjima

Nekoliko trendova na svjetskom tržištu u narednim danima definisaće dinamiku globalnog oporavka. Odnos vrijednosti vodećih svjetskih valuta, kao i cijena energenata usloviće i odluke o nastavku davanja dodatnih stimulansa privredi.

Dok cijena nafte bilježi blagi pad raste želja za rizičnim ulaganjima Foto: internet
Analiza tržišta
Analiza tržištaAutorka
PA/ReutersIzvor

Akcije azijskih kompanija ojačale su tokom jučerašnjeg trgovanja, uzimajući u obzir kasni oporavak na Wall Streetu nakon što su se američki političari približili privremenom sporazumu za sprečavanje neizvršenja federalnog duga i dok je Rusija uvjeravala Evropu u vezi sa snabdjevanjem gasom, smirujući nestabilna tržišta.

Cijene nafte su se takođe povukle sa višegodišnjih maksimuma koji su zabilježeni dan ranije, jer su ove sedmice bili glavni faktor u prodaji akcija, dok su referentni trezorski trendovi SAD i glavne valute stabilizovani zahvaljujući smirivanju tenzija.

Najširi indeks azijsko-pacifičkih dionica izvan Japana MSCI uvećan je 1,25% tokom rane trgovine, čime je ponovo stekao poziciju izgubljenu posljednjih dana da bi se malo promijenio tokom sedmice.

„Oštro povećanje cijena energenata očigledno je doprinijelo posljednjem povećanju prinosa na obveznice, koje je praćeno slabošću na tržištima akcija širom svijet“, ocijenjeno je u analizi koju je sproveo Capital Economics.

Kako su cijene nafte u četvrtak pale, došlo je do povećanja referentnih vrijednosti akcija kompanija u Koreji za 1,3%, Australiji za 0,64% i Hong Kongu za 2%.

Japanski indeks Nikkei uvećan je 0,89%, a američki fjučersi S&P 500 e-mini ojačali su 0,42%.

Kineska tržišta ostala su zatvorena zbog praznika.

Američka „laka“ nafta WTI pojeftinila je 0,34% i na kraju jučerašnjeg trgovanja koštala je 77,17 dolara po barelu, produžavajući pad u srijedu kasno nakon što je ranije tog dana dosegla sedmogodišnji maksimum od 79,78 dolara. 

Sirova nafta Brent koštala je 81,04 dolara po barelu, nakon blagog pada nakon što je u srijedu dostigla trogodišnji maksimum od 83,47 dolara.

Pad je uslijedio nakon objavljivanja informacije da je došlo do neočekivanog rasta zaliha američke sirove nafte.

Cijene gasa su takođe pale, dan nakon što su ruski lideri nagovijestili da bi snabdjevanje u Evropi moglo da se poveća, što je doprinijelo kasnom oporavku na Wall Streetu nakon pada na evropskim berzama. 

Industrijski indeks Dow Jones porastao je 0,3%, S&P 500 ojačao je 0,41%, a kompozitni indeks Nasdaq uvećao je vrijednost 0,47%, takođe podstaknut predlogom republikanca u Senatu Miča Mekonela, da se dozvoli povećanje gornje granice federalnog duga u decembru.

Zabrinutost da će SAD zaostati u zaduživanju uticale su na zalihe paralelno sa rastom cijena energenata.

Sljedeći američki događaj u fokusu globalnih investitora su podaci o zaposlenosti koji treba da budu objavljeni danas, a investitori očekuju da će razumna brojka značiti da će Federalne rezerve početi da smanjuju masovni program stimulisanja tržišta nakon odluke koja bi trebalo da bude donešena na sastanku u novembru.

Dolar je bio stabilan, nedaleko od 12-mjesečnih maksimuma dostignutih prošlog mjeseca u odnosu na referentnu korpu valuta i zadržao se na 14 -mjesečnom maksimumu u odnosu na euro.

Prinos na referentne desetogodišnje trezorske zapise bio je 1,5415% niži od tromjesečnog maksimuma od 1,573% u srijedu.

„Osjećanje i zamah su promjenljivi, uzrokujući promjenu apetita za rizikom. Cjenovna akcija povezana je sa zaokretima na tržištu akcija, hrabrim izgledima Feda i strahom od stagflacije, jer rast cijene nafte i politika oko gornje granice duga ugrožavaju domaću ekonomiju."

Cijena zlata je bila stabilna, iako je obim trgovine bio izuzetno mali, a njime se trgovalo po cijeni od 1.761,89 dolara za uncu.

Portal Analitika