„Mi smo jedna porodica. Kada je jedan od nas napadnut, onda su svi drugi uz njega“, izjavio je Margaritis Šinas, potpredsjednik Evropske komisije (EK) koji je zajedno s povjerenicom za migracije, Jilvom Johanson, predstavio predlog da se privremeno, na šest mjeseci, na granicama prema Bjelorusiji ukine evropsko pravo. On je istakao da Evropski ugovori dopuštaju primjenu „vanrednih mjera u vanrednim situacijama“ poput ove.
Prema tom predlogu, izbjeglice bi mogle da se zadrže do 16 sedmica u zatvorenim kampovima na granici, kako bi se sproveo produženi postupak za dodjelu azila. Rok za registraciju migranata bio bi produžen na četiri sedmice, a izričito bi bile dopuštene brže deportacije, prenosi Dojče vele.
Šinas kaže da bi ministri unutrašnjih poslova EU mogli da usvoje taj predlog već sljedeće sedmice i to bez saglasnosti Evropskog parlamenta (EP).
Kritika iz Evropskog parlamenta
Upravo odande je odmah stigla kritika.
„Takav restriktivni postupak s evropskim i međunarodnim obavezama iz prava azila je neprihvatljiv, posebno zbog sve manjeg broja potražilaca azila na granici EU prema Bjelorusiji“, napisala je Birgit Zipel, portparolka socijaldemokratskog kluba poslanika u EP.
I Šinas i Johanson su priznali da se situacija na granici sa Bjelorusijom smiruje. No nisu odgovorili na pitanje zašto još uvijek žele ograničenje prava izbjeglica.
Erih Markvard je u ime Zelenih u EP izjavio:
„Pitanje je da li će EK uopšte uspeti da vrati duh u bocu nakon što je 18 mjeseci samo posmatrala sistematska kršenja ljudskih prava onih koji traže zaštitu.“
Brisel odobrava ponašanje Poljske?
Poljska granična policija proteklih mjeseci je redovno objavljivala koliko je izbjeglica dnevno vraćala na teritoriju susjedne zemlje (pušbek) što je praksa koja je zabranjena međunarodnim pravom – a da Brisel ni jednom zbog toga nije kritikovao vladu u Varšavi.
Osim toga, poljska vlada i dalje onemogućava slobodno novinarsko izvještavanje s lica mjesta i pristup humanitarnim organizacijama granici.
U Poljskoj je u srijedu (1.12.) na snagu stupio po hitnom postupku usvojeni Zakon o zaštiti granice kojim se legalizuju postojeća ograničenja. Tako ministar unutrašnjih poslova može zabraniti pristup granici i odrediti zabranjenu zonu široku 15 kilometara, čime se praktički stvara prostor u kojem ne važe zakoni.
Čini se da Brisel naknadno opravdava praksu o kojoj se već izvještavalo i iz Hrvatske i Bugarske – i koja je zabranjena. Do promjene mišljenja u Evropskoj komisiji nije dovela ni oštra kritika povjerenika UN za izbjeglice koji je nedavno posjetio Evropski parlament.
