Delegacija Republike Srpske, predvođena predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i premijerom Republike Srpske Savom Minićem, završila je posjetu Rusiji, gdje se sastala sa predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim ruskim zvaničnicima, piše Klix.ba.
Dodik je nakon povratka poručio da je Moskva spremna za nastavak političke i ekonomske saradnje, dok je kao konkretne rezultate izdvojio cijenu gasa, saradnju sa kompanijom „Orao“ i nove projekte u energetici i industriji.
Dodik je rekao da je centralni događaj posjete bio sastanak sa Putinom, koji mu je, prema njegovim riječima, bio 29. susret sa ruskim predsjednikom.
„To je dubok sastanak, suštinski. Ruska Federacija sa pažnjom prati situaciju u Republici Srpskoj, ali i u BiH“, rekao je Dodik.
Među konkretnim pitanjima o kojima je govorio nakon sastanka bila je cijena ruskog gasa.
„Dobili smo istu cijenu za ruski gas“, rekao je Dodik, dodajući da očekuje da isti tretman bude primijenjen i na cijelu BiH.
Nije, međutim, iznio detalje o cijeni, periodu na koji se dogovor odnosi niti mehanizmu po kojem bi takav aranžman bio primijenjen na nivou cijele BiH.
Saradnja sa „Orlom“ i remont motora
Dodik je kao važan dio ekonomske saradnje naveo Vazduhoplovni zavod „Orao“ iz Bijeljine.
Prema njegovim riječima, razgovarano je o remontu motora i mogućnostima plasmana proizvoda na rusko tržište. Premijer Savo Minić rekao je da je ruska strana dala saglasnost za saradnju koja se odnosi na turbo-motore, te da postoje preduslovi za izvoz.
„Raduje me da će modalitet ekonomske saradnje biti vidljiv“, rekao je Minić.
Dodik je naveo da je razgovarano i o energetici, izvozu i plasmanu roba, dok je kao jedan od ciljeva naveo veće prisustvo Rusije u privredi Republike Srpske.
Najavljena je i saradnja u oblasti medicine, uključujući razmjenu tehnologija i znanja, kao i saradnja sa Ruskom akademijom nauka.
Planiran Savjet Rusije i Republike Srpske
Dodik je rekao da je predloženo formiranje savjetodavnog tijela koje bi se bavilo saradnjom Rusije i Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, cilj je da se jednom godišnje održavaju razgovori o saradnji, a predloženo je i organizovanje zajedničkih sjednica vlada Rusije i Republike Srpske.
Sankcije Rusiji i NATO ponovo u fokusu
Iako je posjeta predstavljena prvenstveno kao ekonomska i politička saradnja, značajan dio Dodikovog obraćanja odnosio se na odnose BiH sa Rusijom, Evropskom unijom i NATO-om.
Dodik je ponovio da Republika Srpska neće dati saglasnost za uvođenje sankcija Rusiji niti za uvođenje viza ruskim državljanima.
„Nećemo dati saglasnost za sankcije Rusiji. Vize se neće uvoditi, iako Brisel to traži. Nijesmo za NATO“, rekao je Dodik.
Ponovio je i protivljenje članstvu BiH u NATO-u, navodeći bombardovanje tokom rata u BiH i upotrebu osiromašenog uranijuma kao jedan od razloga za takav stav.
Dodik je rekao da Republika Srpska želi da razvija odnose sa Rusijom, ali je istovremeno naveo da Banjaluka želi odnose i sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
Za Evropsku uniju, međutim, imao je znatno oštriju poruku.
„Brisel nije mjesto gdje se rješavaju problemi“, rekao je Dodik, dodajući da Republika Srpska, prema njegovim riječima, nema interes za saradnju sa Briselom.
Dodik ponovo o Dejtonu i budućnosti BiH
Najspornije političke poruke odnosile su se na unutrašnje uređenje BiH.
Dodik je rekao da je potrebno vratiti se na, kako je naveo, izvorna dejtonska rješenja, tvrdeći da su nadležnosti Republike Srpske mijenjane odlukama visokih predstavnika.
„Rusija je jedan od garanata Dejtonskog sporazuma. Potrebno je vratiti se na dejtonska rješenja“, rekao je Dodik.
On je ocijenio da je Dejtonski sporazum „propao“, ali je istovremeno rekao da budućnost BiH vidi upravo u Dejtonskom sporazumu i dogovoru domaćih političkih predstavnika.
„Nijesmo za destabilizaciju, ali nećemo ni da budemo poltroni. Ako se ne možemo dogovoriti, besmisleno je i da budemo zajedno“, rekao je Dodik.
Dodatno je poručio da Republika Srpska, prema njegovom političkom stavu, „ne vidi smisao da BiH postoji ako nema Republike Srpske“.
Dodik je Rusiju opisao kao „velesilu“ i „nezaobilazan faktor međunarodnih odnosa“, uz poruku da Republika Srpska želi njeno veće političko i finansijsko prisustvo.
