Ovim je priča je nadrasla „spekulaciju“, a evropska i hrvatska javnost počele su ozbiljno da razmatraju ovu mogućnost.
U predsjedničkoj kampanji 2015. godine tadašnja HDZ-ova kandidatkinja nije htjela da otkrije kolika joj je bila plata na funkciji pomoćnice u NATO-u.
„Još se uvijek držim uputstava NATO-a koji me obavezuju kao bivšu zaposlenu NATO-a kad mi je rečeno da se ti podaci ne iznose u javnost, a plata je mnogo manja od 20.000 eura“, kazala je Grabar-Kitarović na sučeljavanju s Ivom Josipovićem (SDP), a koji je tvrdio da plate u NATO-u nijesu tajna.
Krajem 2016. spekuliralo se da bi bivši britanski premijer Dejvid Kameron mogao postati novi glavni sekretar NATO-a, a list Independent izvijestio je da plata za tu funkciju iznosi 220.000 funti godišnje (oko 21.000 eura mjesečno). Prema dokumentu s početka 2020, najviša plata u NATO-u iznosila je 23.646 eura.
U snovembru 2020. NATO je zatražio od članica više novca za rast plata svojih zaposlenih, u skladu sa dogovorenom metodologijom, što su neke saveznice odbile, smatrajući to neprimjerenim u doba pandemije.
